#gradski trg | Explore Tumblr Posts and Blogs

pollonegro666 · 8 months

Text

2023/08/02 Llegamos a la plaza principal de la ciudad, que tiene muchos edificios muy bonitos y con muchos adornos tanto en las fachadas como en lo alto. El lugar principal es el ayuntamiento. Tuvimos que utilizar un truco de la cámara para poder recoger toda la extensión del lugar.

We arrived at the main square of the city, which has many very beautiful buildings with many decorations both on the facades and on the top. The main place is the town hall. We had to use a camera trick to be able to capture the entire extent of the place.

Google Translation into French: Nous sommes arrivés sur la place principale de la ville, qui possède de nombreux très beaux bâtiments avec de nombreuses décorations tant sur les façades que sur le dessus. Le lieu principal est la mairie. Nous avons dû utiliser un truc de caméra pour pouvoir capturer toute l’étendue du lieu.

Google translation into Italian: Siamo arrivati alla piazza principale della città, che presenta tanti edifici molto belli con tante decorazioni sia sulle facciate che in alto. La sede principale è il municipio. Abbiamo dovuto usare un trucco fotografico per riuscire a catturare l'intera estensione del luogo.

Google Translation into Portuguese: Chegamos à praça principal da cidade, que possui muitos prédios muito bonitos e com muitas decorações tanto nas fachadas quanto no topo. O local principal é a prefeitura. Tivemos que usar um truque de câmera para conseguir capturar toda a extensão do local.

Google Translation into German: Wir kamen am Hauptplatz der Stadt an, der viele sehr schöne Gebäude mit vielen Verzierungen sowohl an den Fassaden als auch auf dem Dach hat. Der Hauptstandort ist das Rathaus. Wir mussten einen Kameratrick anwenden, um das gesamte Ausmaß des Ortes einfangen zu können.

Google Translation into Albanisch: Mbërritëm në sheshin kryesor të qytetit, i cili ka shumë ndërtesa shumë të bukura me shumë dekorime si në fasada ashtu edhe në çati. Vendndodhja kryesore është bashkia. Na u desh të përdornim një truk me kamerë për të kapur shtrirjen e plotë të vendit.

Google Translation into Armenian: Հասանք քաղաքի գլխավոր հրապարակ, որն ունի շատ գեղեցիկ շինություններ՝ բազմաթիվ դեկորացիաներով և՛ ճակատների, և՛ տանիքի վրա։ Հիմնական վայրը քաղաքապետարանն է։ Մենք պետք է օգտագործեինք տեսախցիկի հնարք, որպեսզի ֆիքսենք այդ վայրը:

Google Translation into Bulgarian: Стигнахме до централния площад на града, който има много много красиви сгради с много декорации както по фасадите, така и по покрива. Основното място е кметството. Трябваше да използваме трик с камера, за да заснемем цялата площ на мястото.

Google Translation into Czech: Dorazili jsme na hlavní náměstí města, které má mnoho velmi krásných budov se spoustou dekorací jak na fasádách, tak na střeše. Hlavním sídlem je radnice. Museli jsme použít kamerový trik, abychom zachytili celý rozsah místa.

Google Translation into Croatian: Stigli smo na glavni gradski trg koji ima mnogo vrlo lijepih zgrada s puno ukrasa kako na pročeljima tako i na krovovima. Glavna lokacija je gradska vijećnica. Morali smo upotrijebiti trik s kamerom kako bismo snimili cijelo mjesto.

Google Translation into Danish Vi ankom til hovedtorvet i byen, som har mange meget smukke bygninger med masser af dekorationer både på facaderne og på taget. Hovedstedet er rådhuset. Vi var nødt til at bruge et kameratrick for at fange stedets fulde omfang.

Google Translation into Slovak: Prišli sme na hlavné námestie mesta, ktoré má veľa veľmi krásnych budov s množstvom dekorácií na fasádach aj na streche. Hlavným sídlom je radnica. Museli sme použiť kamerový trik, aby sme zachytili celý rozsah miesta.

Google Translation into Slovenian: Prispeli smo na glavni trg mesta, ki ima veliko zelo lepih zgradb z veliko okrasja tako na fasadah kot na strehah. Glavna lokacija je mestna hiša. Morali smo uporabiti trik s kamero, da smo ujeli celoten obseg kraja.

Google Translation into Estonian: Jõudsime linna peaväljakule, kus on palju väga ilusaid hooneid, millel on palju kaunistusi nii fassaadidel kui ka katusel. Peamine asukoht on raekoda. Koha täieliku ulatuse jäädvustamiseks pidime kasutama kaameratrikki.

Google Translation into Suomi: Saavuimme kaupungin pääaukiolle, jossa on monia erittäin kauniita rakennuksia, joissa on paljon koristeita sekä julkisivuissa että katolla. Pääpaikka on kaupungintalo. Meidän piti käyttää kameratemppua vangitaksemme paikan koko laajuuden.

Google Translation into Georgian: მივედით ქალაქის მთავარ მოედანზე, რომელსაც აქვს ბევრი ძალიან ლამაზი შენობა, უამრავი დეკორაციებით, როგორც ფასადებზე, ასევე სახურავზე. მთავარი ლოკაცია მერია. ჩვენ უნდა გამოგვეყენებინა კამერის ხრიკი, რომ აღებეჭდა ადგილის სრული მოცულობა.

Google Translation into Greek: Φτάσαμε στην κεντρική πλατεία της πόλης, που έχει πολλά πολύ όμορφα κτίρια με πολλά διακοσμητικά τόσο στις προσόψεις όσο και στην οροφή. Η κύρια τοποθεσία είναι το δημαρχείο. Χρειάστηκε να χρησιμοποιήσουμε ένα τέχνασμα κάμερας για να καταγράψουμε την πλήρη έκταση του τόπου.

Google Translation into Hungarian: Megérkeztünk a város főterére, ahol sok nagyon szép épület van, rengeteg díszítéssel mind a homlokzaton, mind a tetőn. A fő helyszín a városháza. Kameratrükköt kellett alkalmaznunk, hogy megörökítsük a hely teljes kiterjedését.

Google Translation into Latvian: Nonācām pilsētas galvenajā laukumā, kurā ir daudz ļoti skaistu ēku ar daudzām dekorācijām gan uz fasādēm, gan uz jumta. Galvenā atrašanās vieta ir rātsnams. Mums bija jāizmanto kameras triks, lai iemūžinātu visu vietu.

Google Translation into Dutch: We kwamen aan op het centrale plein van de stad, waar veel prachtige gebouwen staan met veel versieringen zowel op de gevels als op het dak. De hoofdlocatie is het gemeentehuis. We moesten een cameratruc gebruiken om de volledige omvang van de plek vast te leggen.

Google Translation into Norwegian: Vi kom til hovedtorget i byen, som har mange veldig vakre bygninger med masse dekorasjoner både på fasadene og på taket. Hovedstedet er rådhuset. Vi måtte bruke et kameratriks for å fange hele omfanget av stedet.

Google Translation into Polish: Dotarliśmy do głównego placu miasta, na którym znajduje się wiele bardzo pięknych budynków z mnóstwem dekoracji zarówno na fasadach, jak i na dachu. Główną lokalizacją jest ratusz. Aby uchwycić cały obszar tego miejsca, musieliśmy użyć sztuczki z kamerą.

Google Translation into Romanian: Am ajuns in piata principala a orasului, care are multe cladiri foarte frumoase cu multe decoratiuni atat pe fatade cat si pe acoperis. Locația principală este primăria. A trebuit să folosim un truc cu camera pentru a surprinde întreaga întindere a locului.

Google Translation into Russian: Мы прибыли на главную площадь города, на которой много очень красивых зданий с множеством украшений как на фасадах, так и на крышах. Основное место – ратуша. Нам пришлось использовать трюк с камерой, чтобы запечатлеть это место полностью.

Google Translation into Serbian: Стигли смо на главни градски трг, који има много веома лепих зграда са пуно украса како на фасадама тако и на крову. Главна локација је градска вијећница. Морали смо да употребимо трик са камером да снимимо пуну величину места.

Google Translation into Swedish: Vi kom fram till stadens stora torg som har många väldigt vackra byggnader med massor av dekorationer både på fasaderna och på taket. Huvudplatsen är stadshuset. Vi var tvungna att använda ett kameratrick för att fånga hela omfattningen av platsen.

Google Translation into Turkish: Hem cepheleri hem de çatıları çok sayıda süslemeli, çok güzel binaların bulunduğu şehrin ana meydanına ulaştık. Ana yer belediye binasıdır. Mekanın tamamını yakalamak için kamera hilesi kullanmak zorunda kaldık.

Google Translation into Ukrainian: Ми приїхали на головну площу міста, де багато дуже красивих будівель з безліччю прикрас як на фасадах, так і на даху. Основна локація – ратуша. Нам довелося застосувати трюк з камерою, щоб зафіксувати все це місце.

Google Translation into Arabic: وصلنا إلى الساحة الرئيسية للمدينة، والتي تضم العديد من المباني الجميلة جدًا مع الكثير من الزخارف على الواجهات وعلى الأسطح. الموقع الرئيسي هو قاعة المدينة. كان علينا استخدام خدعة الكاميرا لالتقاط النطاق الكامل للمكان.

Google Translation into Bengali: আমরা শহরের প্রধান চত্বরে পৌঁছেছি, যেটির সামনের দিকে এবং ছাদে অনেকগুলি সজ্জা সহ অনেকগুলি খুব সুন্দর ভবন রয়েছে। প্রধান অবস্থান টাউন হল. জায়গাটির সম্পূর্ণ ব্যাপ্তি ক্যাপচার করতে আমাদের একটি ক্যামেরা কৌশল ব্যবহার করতে হয়েছিল।

Google Translation into Simplified Chinese: 我们到达了城市的主广场，那里有许多非常漂亮的建筑，外墙和屋顶上都有很多装饰。主要地点是市政厅。我们必须使用相机技巧来捕捉这个地方的全貌。

Google Translation into Korean: 우리는 도시의 중앙 광장에 도착했습니다. 이곳에는 정면과 지붕 모두에 많은 장식이 있는 매우 아름다운 건물이 많이 있습니다. 주요 장소는 시청이다. 우리는 장소 전체를 포착하기 위해 카메라 트릭을 사용해야 했습니다.

Google Translation into Hawaiian: Ua hōʻea mākou i ke kahua nui o ke kūlanakauhale, nona nā hale nani loa me ka nui o nā mea hoʻonaninani ma nā alo a ma luna o ka hale. ʻO ka wahi nui ka hale kaona. Pono mākou e hoʻohana i kahi kiʻi paʻi kiʻi e kiʻi i ka nui o ka wahi.

Google Translation into Hebrew: הגענו לכיכר המרכזית של העיר, שיש בה הרבה מבנים מאוד יפים עם הרבה עיטורים גם על החזיתות וגם על הגג. המיקום המרכזי הוא בית העירייה. היינו צריכים להשתמש בטריק מצלמה כדי לתפוס את מלוא ההיקף של המקום.

Google Translation into Hindi: हम शहर के मुख्य चौराहे पर पहुँचे, जिसके सामने और छत दोनों पर बहुत सारी सजावट के साथ कई बेहद खूबसूरत इमारतें हैं। मुख्य स्थान टाउन हॉल है। जगह का पूरा दृश्य कैद करने के लिए हमें कैमरा ट्रिक का उपयोग करना पड़ा।

Google Translation into Indonesian: Kami sampai di alun-alun utama kota yang memiliki banyak bangunan yang sangat indah dengan banyak dekorasi baik pada fasad maupun atapnya. Lokasi utamanya adalah balai kota. Kami harus menggunakan trik kamera untuk menangkap keseluruhan tempat tersebut.

Google Translation into Japanese: 私たちは街の中央広場に到着しました。そこには、ファサードと屋根の両方にたくさんの装飾が施された非常に美しい建物がたくさんあります。主な場所は市庁舎です。その場所の全容を捉えるには、カメラのトリックを使用する必要がありました。

Google Translation into Kyrgyz: Биз шаардын башкы аянтына келдик, анын фасадында да, чатырында да кооздолгон көптөгөн кооз имараттар бар. Негизги жайгашкан жери мэриянын имараты. Биз ал жерди толук тартуу үчүн камера трюкун колдонууга туура келди.

Google Translation into Malayalam: ഞങ്ങൾ നഗരത്തിന്റെ പ്രധാന സ്ക്വയറിൽ എത്തി, മുൻഭാഗങ്ങളിലും മേൽക്കൂരയിലും ധാരാളം അലങ്കാര��്ങളുള്ള വളരെ മനോഹരമായ നിരവധി കെട്ടിടങ്ങളുണ്ട്. ടൗൺ ഹാൾ ആണ് പ്രധാന ലൊക്കേഷൻ. സ്ഥലത്തിന്റെ മുഴുവൻ വ്യാപ്തിയും പകർത്താൻ ഞങ്ങൾക്ക് ഒരു ക്യാമറ ട്രിക്ക് ഉപയോഗിക്കേണ്ടി വന്നു.

Google Translation into Malay: Kami tiba di dataran utama bandar, yang mempunyai banyak bangunan yang sangat cantik dengan banyak hiasan baik di bahagian muka bangunan mahupun di atas bumbung. Lokasi utama ialah dewan bandar. Kami terpaksa menggunakan helah kamera untuk menangkap keseluruhan tempat itu.

Google Translation into Mongolian: Гадна талдаа ч, дээвэр дээрээ ч маш олон чимэглэлтэй, маш үзэсгэлэнтэй барилгууд бүхий хотын төв талбайд ирлээ. Гол байршил нь хотын захиргаа юм. Бид тухайн газрыг бүрэн хэмжээгээр нь авахын тулд камерын заль мэхийг ашиглах хэрэгтэй болсон.

Google Translation into Nepali: हामी सहरको मुख्य चोकमा आइपुग्यौं, जहाँ अनुहार र छतमा धेरै सजावट भएका धेरै सुन्दर भवनहरू छन्। मुख्य स्थान टाउन हल हो। हामीले ठाउँको पूर्ण सीमा कैद गर्न क्यामेरा ट्रिक प्रयोग गर्नुपर्‍यो।

Google Translation into Panjabi: ਅਸੀਂ ਸ਼ਹਿਰ ਦੇ ਮੁੱਖ ਚੌਂਕ 'ਤੇ ਪਹੁੰਚ ਗਏ, ਜਿਸ ਦੇ ਅਗਲੇ ਪਾਸੇ ਅਤੇ ਛੱਤ 'ਤੇ ਬਹੁਤ ਸਾਰੀਆਂ ਸਜਾਵਟ ਵਾਲੀਆਂ ਬਹੁਤ ਸਾਰੀਆਂ ਸੁੰਦਰ ਇਮਾਰਤਾਂ ਹਨ। ਮੁੱਖ ਸਥਾਨ ਟਾਊਨ ਹਾਲ ਹੈ. ਸਾਨੂੰ ਜਗ੍ਹਾ ਦੀ ਪੂਰੀ ਸੀਮਾ ਨੂੰ ਕੈਪਚਰ ਕਰਨ ਲਈ ਕੈਮਰੇ ਦੀ ਚਾਲ ਦੀ ਵਰਤੋਂ ਕਰਨੀ ਪਈ।

Google Translation into Pashtun: موږ د ښار مرکزي چوک ته ورسیدو، چې په مخ او بام دواړو کې ډیرې ښکلې ودانۍ لري. اصلي ځای د ښاروالۍ دی. موږ باید د ځای بشپړ حد نیولو لپاره د کیمرې چل وکاروو.

Google Translation into Persian: به میدان اصلی شهر رسیدیم که دارای ساختمان های بسیار زیبا با تزئینات فراوان هم در نما و هم در پشت بام است. محل اصلی تالار شهر است. ما مجبور شدیم از یک ترفند دوربین استفاده کنیم تا از وسعت کامل مکان عکس بگیریم.

Google Translation into Sundanese: Kami dugi ka alun-alun utama kota, anu ngagaduhan seueur gedong anu éndah kalayan seueur hiasan boh dina facades sareng dina hateupna. Lokasi utama nyaéta balai kota. Urang kedah nganggo trik kaméra pikeun nyandak tempat anu lengkep.

Google Translation into Tagalog: Nakarating kami sa pangunahing plaza ng lungsod, kung saan maraming napakagandang gusali na may maraming dekorasyon kapwa sa mga harapan at sa bubong. Ang pangunahing lokasyon ay ang town hall. Kinailangan naming gumamit ng trick ng camera para makuha ang buong lawak ng lugar.

Google Translation into Telugu: మేము నగరం యొక్క ప్రధాన కూడలికి చేరుకున్నాము, ఇది ముఖభాగాలపై మరియు పైకప్పుపై చాలా అలంకరణలతో చాలా అందమైన భవనాలను కలిగి ఉంది. ప్రధాన ప్రదేశం టౌన్ హాల్. స్థలం యొక్క పూర్తి స్థాయిని క్యాప్చర్ చేయడానికి మేము కెమెరా ట్రిక్‌ని ఉపయోగించాల్సి వచ్చింది.

Google Translation into Thai: เรามาถึงจัตุรัสหลักของเมืองซึ่งมีอาคารสวยงามมากมายพร้อมการตกแต่งมากมายทั้งด้านหน้าอาคารและบนหลังคา สถานที่หลักคือศาลากลาง เราต้องใช้กลอุบายของกล้องเพื่อจับภาพสถานที่ได้ทั้งหมด

Google Translation into Urdu: ہم شہر کے مرکزی چوک پر پہنچے جہاں بہت سی خوبصورت عمارتیں ہیں جن کے اگلے حصے اور چھت دونوں پر بہت سی سجاوٹ ہے۔ مرکزی مقام ٹاؤن ہال ہے۔ ہمیں جگہ کی مکمل حد تک قبضہ کرنے کے لئے کیمرے کی چال استعمال کرنا پڑی۔

Google Translation into Uzbek: Biz shaharning bosh maydoniga yetib keldik, uning ko'plab go'zal binolari bor, fasadlari ham, tomi ham juda ko'p bezaklarga ega. Asosiy joylashuvi - shahar hokimiyati. Biz joyni to‘liq suratga olish uchun kamera nayrangidan foydalanishga majbur bo‘ldik.

Google Translation into Vietnamese: Chúng tôi đến quảng trường chính của thành phố, nơi có nhiều tòa nhà rất đẹp với nhiều đồ trang trí cả mặt tiền lẫn trên mái nhà. Địa điểm chính là tòa thị chính. Chúng tôi đã phải sử dụng thủ thuật máy ảnh để chụp được toàn bộ khung cảnh của nơi này.

10 notes · View notes

1postozagrad · 1 year

Photo

INCIJATIVA ZA SADNJU STO MAGNOLIJA

Ured gradonačelnika

Odsjek za zelene površine

Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost

Zagreb, 21. travnja 2023.

Predmet: Incijativa za sadnju sto Magnolija

Poštovani/a,

ovime predlažemo sto mikrolokacija po Zagrebu za sadnju individualnih sadnica magnolija.

Prijedlog temeljimo na četiri glavna razloga.

Prvi je da Zagreb nužno i hitno treba značajnu krajobraznu (i klimatsku) nadogradnju, a ona može (i treba) uključivati i simboličke akcije poput ove (što ne isključuje i druge).

Drugi je da su magnolije popularna vrsta sa značajnom tradicijom u Zagrebu. Magnolije su (proljetna) senzacija. Neke od najvažnijih lokacija u gradu prepoznatljive su upravo i po svojim magnolijama. Zagreb treba više takvih mjesta.

Treći razlog, a koji vidimo i kao snažni argument u prilog sadnje, je simboličko značenje magnolije za aktualnu gradsku vlast. To je ujedno i odgovor zašto baš magnolije.

Pritom, ovim prijedlogom koncentrirali smo se na nove lokacije, a ne npr. Trg žrtava fašizma koji traži krajobraznu nadogradnju - za koju mislimo da ne treba biti (populistički) potez vraćanja jednog stabla. To nije dovoljno, već taj važni gradski trg traži cjelovito i kvalitetno rješenje.

Četvrti je razlog da je svako stablo konkretni doprinos ozelenjavanju grada.

Utoliko smo kampanju "100 MAGNOLIJA ZA ZAGREB" pokrenuli kako bi se ukazalo na (simbolične) mogućnosti ozelenjavanja grada.

Priloženi popis je radni i sugestija koja treba proći stručnu procjenu nadležnih službi, dok je osnovna ideja dati poticaj za sadnju.

Prijedlog mikrolokacija:

- Ugao Barutanskog brega i Bukovačke

- Livada sjeverno od Hegedušićeve

- Park u bloku Berislavićeva

- Park u bloku Tomićeva

- Zeleni otok na vrhu Vojnovićeve ulice

- Okretište Mihaljevac

- Ugao Grškovićeve i Medveščaka

- Park prosinačkih žrtava

- Ulica Gjure Prejca 1

- SRC Grana Klaka

- Vile Velebita, sjeverno od OŠ Vjenceslava Novaka

- Ugao ulica Klin i Trnovčica, pored potoka i nogometnog igrališta

-Zelena površina pored OŠ Većeslava Holjevca, Siget

- Trnovec, pored Street workout igrališta

- Park Diane Budisavljević

- Okretište Dubec

- Trg Dragutina Domjanića

- Zelena površina pored Ilice 222

- Trg Francuske Republike

- Hanuševa

- Rotor Držićeva

- Park 5. studenoga

- Sjeverozapadni ugao Doma zdravlja Siget

- Jugozapadni ugao Super Andrije

- Radmanovačka 39

- Trg Ivana Meštrovića, sjeverno od knjižnice

- Ispred Dječje vrtića Remetinec

- Ulica Saliha Alića, uz nogometno igralište

- Zelena površine između ulice Ivane Brlić Mažuranić i Vida Došena (uz dječje igralište)

- Ulica Ivana Rangera

- Ulica Roberta Frangeša Mihanovića, kod potoka

- Otok Hrvatske mladeži

- Savska pored Westina

- Ugao Savske i Ćire Truhelke

- Cesarčeva

- Trg Otokara Keršovanija

- Ugao Jordanovca i Petrove

- Park Otti Berger, istočni dio

- Novi Jelkovec, šetnica ispred knjižnice

- Park dubrovačkih branitelja (istočna strana Centra za kulturu Dubrava)

- Okretište Borongaj

- Park Kajzerica

- Savski most, sjeverna strana kod sata i južna strana kod spomenika Ilirskim provincijama

- Kožarske stube

- Perivoj Srpanjskih žrtava

- Park Slobodana Langa

- Aleja Vlade Antolića (park)

- Park 148. brigade

- Sjeverozapadni ugao Držićeve i Ulice grada Vukovara

- Uz potok Vrapčak, sjeverno od zgrade Pavlenski put 17

- Livada južno od željezničkog stajališta Podsused

- ispred Božidarevićeve 9

- ispred Veslačke 6

- Ugao ulice Side Košutić i parka Lujze Janović Wagner

- Sjeverno od košarkaškog igrališta u ulici Ante Topić Mimare

- Bundek

- Derenčinova ulica južno od zgrade INA.

- Park na uglu Zorkovačke i Kostelske

- Ispred doma zdravlja Bukovac

- Ispred doma zdravlja Kozjak

- Sjeverna strana doma zdravlja u Parku stara Trešnjevka

- Park Marije Ružičke Strozzi, sjeveroistočni ugao

- Park u Stipančićevoj ulici

- V. Poljanice, istočni kraj ulice na uglu s okretištem Dubec

- Ugao Grižanske i Kolakove, livada iza ljekarne

- Park u Legradskoj

- Poljana Zdenka Mikine

- Ugao Hrgovića i Jarunske

- Park za pse Jarun, zeleni trokut sjeverozapadno

- Park na uglu Gruberove i Antuna Vugrina (Okretište Ivanja Reka)

- Pored dječjeg igrališta u ulici Borisa Ulricha (uz poprečnu stazu)

- Uz dječje igralište pored potoka u Bistričkoj

- Južni ulaz u park Dubec

- Park Glogovac (dio uz ulicu Medveščak)

- Park u bloku Šrapčeva

- Kninski trg

- Park kujice Lajke (južno od Raketa)

- Park južno od Mjesnog odbora Knežija

- Ugao Grge Novaka, Stjepana Škreblina i Prozorske

- Sopot, park u središtu naselja

- Miškinina ulica (u sredini kružnog toka)

- Park Dugave

- Kod ulaza u Osnovnu školu Gustava Krkleca

- Marčetićeva ulica

- Stonska, park

- Ugao ispred ulice Trnsko 7A

- Park Srednjaci

- Zaprešićka ulica

- Park zapadno od Osnovne škole Stenjevec

- Park 101. brigade

- Ugao Čileanske i ulice Karažnik

- Ugao Česmičkoga i ulice Vinec

- Rokov perivoj

- Vrhovčev vijenac

- Ugao Kukuljevićeva i Pantovčak

- Park u ulici Božidara Adžije

- Park ispred Nove ceste 126

- Park Maksimir na uglu s Prilesjem (kod kružnog toka)

Ističemo da je ovaj prijedlog na društvenim mrežama naišao na izuzetno pozitivni odjek građana, a nudi jednostvno, tehnički i financijski nezahtjevno rješenje za koje se nadamo da ćete ga prepoznati i realizirati, bilo u cjelosti, bilo djelomično.

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

6 notes · View notes

dijetemjeseca · 8 months

Text

Gradska straža, Narodni trg, Zadar

Narodni trg u Zadru formiran je u srednjem vijeku kao Platea magna (veliki trg), središte je svjetovnog života Zadra i centar gradske uprave s današnjom Gradskom ložom (13. stoljeće – 1565.), Gradskom stražom (1562.) i novovjekom Gradskom vijećnicom (1934.). Naziv Platea Magna zamijenio je kasniji naziv Gospodski trg (Piazza dei Signori), a nakon Drugog svjetskog rata ustalio se današnji naziv Narodni trg.

Narodnim trgom dominira Gradska vijećnica, sagrađena na mjestu stare i neugledne vjećnice koja je srušena za vrijeme talijanske uprave nad Zadrom i podignuta 1934. godine.

Nasuprot smještena je Gradska straža (1562.) u čijem je prostoru bio smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja, a nakon obnove služi kao izložbeno-galerijski prostor. U 18. stoljeću na Gradskoj straži je nadograđen toranj sa satom koji neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre. Sat je izradio i montirao gradski urar Martini. Inače, u Zadru se još 1555. spominje javni gradski sat na zvoniku crkve Četrdeset mučenika ili sv. Barbare koja je stajala u blizini današnje kavane Forum.

#zadar #croatia #365project #myupload #august 2023 #summer adventures

0 notes

zuleimtequiere · 3 years

Text

Dove puoi fare il tampone in Serbia? Ecco la lista dei Laboratori per il COVID-19

Di seguito la lista dei laboratori che ti offrono il servizio di Tampone rapido antigenico per verificare la presenza di SARS CoV-2 Virus (COVID 19)

* IMPORTANTE: PRIMA DI VISITARE UNO DEI LABORATORI PER FARSI TESTARE, CONTATTATELI UTILIZZANDO IL NUMERO DI CONTATTO FORNITO DI SEGUITO PER FISSARE UN APPUNTAMENTO PREVISTO. E' POSSIBILE ANCHE USARE LA EMAIL. 1. Mikrobiološka laboratorija"Medilab" Novi Beograd, Pariske komune 26 tel: +381 11 40 40 111 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-21h SAT-SUN: 08-20h 2. Mikrobiološka laboratorija "Beo Lab" Beograd, Pjarona de Mondezira 30 tel: +381 11 29 10 787 MON-FRI: 07-20h SAT: 07-14h 3. Mikrobiloška laboratorija "Aqualab 49" Beograd, Kneginje Zorke 30 tel: +381 63 214 035 e-mail: [email protected] MON-SUN: 00-24h 4. Zavod za laboratorijsku dijagnostiku "Biomedica" Beograd, Bulevar oslobođenja 7 tel: +381 11 34 497 51 tel: +381 62 233 733 e-mail: biomedicazavod.rs MON-FRI: 00-24h SAT: 00-24h SUN: 00-24h 5. Mikrobiološka laboratorija „Hemilab“ Beograd, Daničareva 41 tel: +381 64 8226407 tel: +381 11 4089029 MON-FRI: 07-20h SAT: 08-15h 6. Mikrobiološka laboratorija „Moja mikrolaboratorija“ Beograd, Čukarica, Petefijeva 6V tel: +381 11 42 030 42 MON-FRI: 07-15h SAT: 08-13h 7. Opšta bolnica "Medigroup" Novi Beograd, Milutina Milanković 3 tel: +381 11 40 40 111 e-mail: [email protected] MON-SUN: 00-24h 8. Poliklinika "Beo Lab" Beograd, Resavska 58-60 tel: +381 11 36 22 888 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 07-18h SUN: 08-15h 9. Mikrobiološka laboratorija "Beo Lab 31" Beograd, Ratka Mitrovića 148 tel: +381 11 420 90 98 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-14h SAT: 07-14h POŽAREVAC 10. Mikrobiološka laboratorija "Paster Lab Team" Požarevac Kneza Lazara 9 tel: +381 64 8734017 e-mail: [email protected] MON-FRI: 08-20h SAT: 08-14h 11. Poliklinka "Tectum" Požarevac, Knićaninova 19-21 tel: +381 12 531 041 email: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 7,30-15h NOVI SAD 12. Mikrobiološka laboratorija sa virusologijom, MEDLAB PCR Centar Novi Sad, Bulevar oslobođenja 65a tel: +381 21 422 332 tel: + 381 65 4422 332 MON-FRI: 07,30-19h 13. Dom zdravlјa MEDIGROUP dr Cvjetković Novi Sad, Balzakova 44 tel: +381 21 40 40 10 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-22h SAT: 08-20h 14. Laboratorija za mikrobiologiju sa parazitologijom Jugolab Novi Sad, Bulevar Patrijarha Pavla 20 tel: +381 21 6503 030 [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 07-13h 15. Mikobiološka laboratorija LIN LAB Novi Sad, Bulevar Cara Lazaera 108 tel: +381 21 63 61 574 tel: +381 64 27 29 755 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-16h SAT: 07-13h 16. Zavod za laboratorijsku dijagnostiku BIOTEST Novi Sad, Koste Abraševića 31 tel: +381 21 503 724 tel: +381 21 505 913 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 07-14h 17. Poliklinika EUROLAB Novi Sad, Laze Nančića 2 tel: +381 21 270 4444 tel: +381 065 270 4444 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 08-14h 18. Laboratorija za mikrobiologiju sa parazitologijom Jugolab PE Petrovaradin, Preradovićva 22 tel: +381 21 643-5166 tel: +381 21 2102-170 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-17h 19. Laboratorija za mikrobilogiju NS LAB -MIKRO Petrovaradin, Preradovićeva 57 tel: +381 21 643 3825 e-mail: [email protected] SUBOTICA 20. Laboratorija za mikrobiologiju sa parazitologijom Jugolab SU-Mikro Subotica, Izvorska 30 tel: +381 24 415-0010 tel: +381 24 415-0011 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-19,30h KOVIN 21. Laboratorija za mikrobiologiju sa virusologijom Talija-Mikro-Lab Kovin, Trg oslobođenja 4 tel: +381 60 334 98 75 MON-FRI: 07-19h SAT: 07-13h VRŠAC 22. Laboratorija za mikrobiologiju Dr Ivković, Vršac, Žarka Zrenjanina 83 tel: +381 13 837035 MON-FRI: 07-20h SAT: 08-13h NIŠ 23. Poliklinika "Human" Niš Bulevar Dr. Zorana Ðinđića 14-24 tel: +381 18 538889 tel: +381 60 230 20 23 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 08-16h SUN: 08-14h 24. Poliklinika "Medilab N" Niš Bulevar Nemanjića 63 tel: +381 18 45 10 111 e-mail:[email protected] MON-FRI: 07,30-20h SAT: 08-14h 25. Poliklinika "Vivalab" Niš 7 Juli br. 28a 18000 Niš Niš. 7 Juli br. 28a tel: +381 18 516 287 tel: +381 62 205 890 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 08-14h PROKUPLJE 26. Poliklinika "Živković lab" Prokuplјe Prokuplje, Arsenija Čarnojevića 9 tel: +381 27 32 29 62 MON-FRI: 07-20h SAT: 07-14h KRAGUJEVAC 27. Mikrobiološka laboratorija „Kvark lab-mikro“ Kragujevac, Janka Veselinovića br.81 tel: +381 34 633 37 90 tel: +381 69 361 65 00 [email protected] MON-FRI: 07-19h SAT: 07,30-14h SUN: 08-14h VALJEVO 28. Dom zdravlјa Hemikal Valјevo, Sinđelićeva 28 tel:: +381 14 293 050 MON-FRI: 07-21h SAT: 08-19h SUN: 09-12h ŠABAC 29. Mikrobiološka laboratorija Zdravlјe 2 Šabac, Popa Karana 25a tel: +381 15 343-197 MON-SAT 07-21h SUN: 08-15h ČAČAK 30. Mikrobiološka laboratorija Medilab Čačak Kralja Petra I br. 24 tel: +381 32 327 414 e-mail: [email protected] MON-FRI: 07-20h SAT: 07-14h 31. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ Dr Subotića br.5, Beograd tel: +381 64 8945 235 tel: +381 11 2684 566 tel: +381 60 71 71 892 32. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd Bulevar Despota Stefana br. 54a, Beograd tel: +381 64 8503 057 од 15-21h tel: +381 64 850 3063 од 8-15h 33. Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak Beograd , Vojvode Stepe 458 tel: + 381 11 3953 700 e-mail: [email protected] 34. Zavod za biocide I medicinsku ekologiju Trebevićka 16 Beograd tel: + 381 11 305 4000 e-mail: [email protected] 35. Vatreno oko, Poliklinika Kliničkog centra Srbije Višegradska 26 11000 Beograd tel: + 381 11 3617 777 e-mail: [email protected] 36. Direkcija za nacionalne referentne laboratorije Batajnički drum 7 Beograd, Batajnica tel: +381 11 377 2080 e-mail: [email protected] 37. Klinički centar Srbije - Epidemiologija Pasterova 2 Beograd tel: +381 11 366 2351 tel: +381 11 3615 362 38. Zavod za javno zdravlje Požarevac Jovana Šerbanovića br.14 Požarevac tel: +381 64 864 90 28 tel: +381 64 808 44-86 39. Klinički centar Vojvodine Hajduk Veljkova 1-9 Novi Sad tel: +381 21 484 37 72 tel: +381 21 484 38 72- e-mail: [email protected] 40. Institut za javno zdravlje Vojvodine Futoška br. 121, Novi Sad tel: +381 64 802 88 94 tel: +381 64 802 88 95 41. Zavod za javno zdravlje Subotica Zmaj Jovina br. 30, Subotica tel: +381 64 100 92 76 42. Zavod za javno zdravlje Sombor Vojvođanska br. 47, Sombor tel: +381 062 195 68 66 43. Zavod za javno zdravlje Kikinda Kralja Petra br.70, Kikinda tel: +381 62 883 38 41 tel: +381 62 883 38 77 44. Zavod za javno zdravlje Zrenjanin dr Emila Gavrila br. 15, Zrenjanin tel: +381 69 210 11 02 45. Zavod za javno zdravlje Pančevo Pasterova br. 2, Pančevo tel: +381 62 886 97 21 46. Zavod za javno zdravlje Sremska Mitrovica Stari Šor br.47, Sremska Mitrovica tel: +381 64 809 29 11 tel: +381 64 809 29 38 47. Institut za javno zdravlje Niš Bulevar dr Zorana Đinđića br.50, Niš tel: +381 60 411 94 16 48. Vatreno oko 2, Niš Bulevar dr Zorana Đinđića br. 50, Niš tel: +381 18 415 12 61 49. Institut za javno zdravlje Kragujevac Nikole Pašića br. 1, Kragujevac tel: +381 65 877 69 14 50. Zavod za javno zdravlje Ćuprija Miodraga Novakovića br. 78, Ćuprija tel: +381 61 663 86 92 51. Zavod za javno zdravlje Leskovac Maksima Kovačevića br. 11, Leskovac tel: +381 64 864 88 25 tel: +381 64 864 88 15 tel: +381 64 839 24 05 52. Zavod za javno zdravlje Kraljevo Slobodana Penezića br.16ž, Kraljevo tel: +381 64 885 50 06 53. Zavod za javno zdravlje Pirot Kej b.b, Pirot tel: +381 69 345 21 08 54. Zavod za javno zdravlje Kosovska Mitrovica Anri Dinana bb, Kosovska Mitrovica tel: +381 28 498 275 tel: +381 64 825 28 20

https://italiaserbia.pro/dove-puoi-fare-il-tampone-in-serbia-ecco-la-lista-dei-laboratori-per-il-covid-19/

#confine serbia #covid 19 #italia #serbia #tampone #tampone antigenico #tampone rapido #viaggiare sicuri #virus covid 19

2 notes · View notes

zagrebjavniprostor · 4 years

Photo

Bezbroj Zagreba

Saša Šimpraga, 2020.

O nekim vizurama Zagreba iz perspektive pješaka.

Slučajno ili ne, onda kad drvoredi nemaju lišća, toranj Markove crkve vidjiv je duž čitave Savske ceste. Jedna je to od manje poznatih zagrebačkih vizura, ali ona koju mnogi doživljavaju, svjesno ili ne, svakodnevno. Paralelno, bezbroj se atraktivnih pogleda na grad otvara s prozora, osobito viših, katova zgrada, balkona, krovnih terasa ili naročito s brežuljaka koji karakteriziraju sjeverni Zagreb. Neke su vedute tako samo naše, neke svačije, a neke istovremeno intimne i gradske. Jedna od zagrebačkih najpoznatijih je s ulaza Glavnog kolodvora na Trg kralja Tomislava, kada se pred putnicom upriliči spomenik kralju Tomislavu, Umjetnički paviljon, katedrala s desne, i tornjevi palača nekadašnjeg Državnog šumskog erara i ona Schlesinger tj. Hotel Palace s lijeve, sve uokvireno Medvednicom u pozadini. Nema druge prilike za prvi dojam, a ta vizura ima u sebi veličanstvenost koja čak premašuje onu koja odlikuje sam grad, jer kad u njega zakoračite mjerilo postaje manje dojmljivo budući da vas okružuje Krležin „dvokatni grad“, no dojam incijalnog otvaranja sve to nekako anulira. Namjernik će atraktivnu vizuru pronaći i ako okrene leđa, i pogleda kolodvor i trg iz smjera paviljona. Hodajući u smjeru sjevera, čak i glavni gradski trg obećava više kada mu se prilazi Praškom, koja u oba smjera otvara dojmljive vizure, nego što daje jednom kad se na njemu nađete.

U doživljaju grada iz perspektive pješaka postoji bezbroj motiva, pristupa i načina gledanja. Ovise o nama, slučajnostima, okolnostima, točkama i kutovima gledanja ili željama. Grad, primjerice, izgleda potpuno drugačije s vrha nebodera u Kopernikovoj ili gledan sa zadnjeg kata Hotela Westin koji otvara jednu od najdomljivijih veduta na cjelinu Medvednice i njen sjajan odnos prema Zagrebu. Pogled na Medvednicu čuva i široki zeleni koridor koji siječe Maksimirsku kod granice s Dubravom. Nigdje u gradu pauza od izgrađenog nije tako dojmljiva i moćna kao tamo. Izgubiti taj koridor koju u nekim vizijama spaja planinu sa Savom, i taj pogled s kraja Maksimirske, bila bi ogromna šteta. S dijelova Maksimirske ceste znatiželjni pogled lako hvata i Drveni neboder na Iblerovom trgu, koji osim sredinu ulice, označuje i put centra. Vrh Medvednice, Sljeme - koje je za Zagrepčane i sinonim za tu planinu, centriran je i pogledom s Petog jezera u Maksimirskom parku. Kako se Medvednica gleda iz grada, tako se i grad gleda s Medvednice. Najbolje noću kada svjetla naočigled premreže „ograničeni beskraj“. Mnogi prilazi planini također nude vedute, primjerice iz ulice Ksaver u smjeru Mihaljevca, kada se u prvome planu otvori pogled i na brdo s ljetnikovcem Okrugljak, koji pak gleda na grad.

Smještaj ladanjskih kuća koje hvataju pogled nije novina, a imaju i svoje lokalne specifičnosti. Galjufova zidanica u Grškovićevoj došla je prva, a one sjeverno i južno od nje nakon. Kako bi sačuvali vizuru na stariju kuću, arhitekti nova zdanja odmiču od linije izgradnje ulice i smještaju u dubinu parcele. Tako zidanica ostaje lijepo vidljiva s ulice sa svih strana, a nove kuće pritom su dobile dodanu vrijednost: pogled na grad s jedne i Ksaversku dolinu s druge. Ponad te doline, kupole Mirogojskih arkada - u koje treba zaviriti i iznutra - mogu se vidjeti s više brda ili s npr. gradskih nebodera, ali su ipak najdojmljivije niz ulicu Hermana Bollea, dok je možda najbolji doživljaju njihove duljine onaj iz Jurjevske. Pogled na grad s povišenih adresa imaju, primjerice, i Cmrok ili neuređeni Maksimir zapadnog dijela grada - Grmoščica. Tu su i sva ona otvaranja kada se s brda spuštate, npr. s Pantovčaka, Sv. Duha ili Zajčeve.

Galjufova zidanica.

Na zagrebačkim brdima, Remetska crkva može se lijepo sagledati iz povišenih okolnih ulica, a zajedno s čitavom njenom dolinom najljepše sa Studenog brega kada joj je pozadina čitav istočni dio grada. Brojne stube karakteristika su sjevernog Zagreba, a baš svake nude neku vizuru, primjerice nizbrdo onih Toše Dabca ili uzbrdo onih Mije Slavenske kad ih natkriju proljetne krošnje. Medvedgrad je vidljiv s niz mjesta u gradu, ali najdojmljivije izgleda onda kad ste mu najbliže, kad nadvisuje i povremeno se i polako otkriva iz šestinskih ulica.

Najpoznatija gornjogradska vizura ona je duž Ćirilometodske na Markov trg i crkvu, posebno gledano s Lotrščaka, a uz te poznate i uvijek s razlogom repoducirane, tu su i one manje isticane, a jednako lijepe: primjerice pogled na palaču Vojković-Oršić-Rauch, nekad Ured gradonačelnika, a danas Hrvatski povijesni muzej, niz Freudenrichovu; potom sve ono što možemo doživjeti ulaskom u Matoševu iz one Brezovačkog, ili šetnjom lagano zakrivljenom „otmjenom, prastarom i arkadijski tihom noćnom„ Demetrovom ulicom. Istočna strana Griča osobito lijepo može se vidjeti iz parka na Opatovini. Čitav pak grad se odlično vidi s većine nebodera, a oni se ponegdje zgodno otkrivaju, primjerice pogledom na Cibonin toranj iz Kačićeve ili kada iz auta kratkotrajno pogled hvata Zagrepčanku iz Branimirove, na potezu nakon Zavrtnice kad se ide u smjeru centra. U procesu izgradnje grada, neke gradske slike nastale su spontanije, druge izrazito planski. Maksimirski vidikovac i njegova prilazna aleja ili livade oko njega primjer su projekiranih parkovnih veduta.

Ponekad je ključ tek u točki gledišta, a jedna točka može nuditi i više priča. Kad se stane kod Prizemljenog sunca, zgrada Name i hotel Dubrovnik imaju istu repeticiju vertikala. Jedna od razlika u pogledima je i između individualnih i skupnih motiva. Mnogi su nestalni, a s njima mijenjale su se i gradske vizure. Kada je srušena palača Pongratz na glavnom trgu, na njeno je mjesto došla predimenzinirana palača talijanskog osiguravajućeg društva koja je poništila vizualni odnos trga s Gradecom. Bilo je to u vrijeme kada su, baš kao i danas, često pod pritiskom investitora, nestajale neke, a nastajale nove vizure. Nekadašnji doživljaj konjičke skulpture na Trgu bana Jelačića koja se najelegantnije predstavljala iz Ilice, također je nestao kako je spomenik prvo uklonjen, a kasnije promijenio lokaciju. S nekim budućim i izglednim preuređenjem trga, bilo bi uputno vratiti ga na izvornu lokaciju.

Spomenik banu nekad je bio vidljiv prilazeći Trgu iz Ilice, a s nekim budućim preuređenjem trga na izvornu bi ga lokaciju valjalo i vratiti.

No, dok se mnoge točke u gradu mijenjaju, otvaraju i nestaju ili nastaju onako kako se mijenja grad, neke su urbanističke konstante. One čine identitetska mjesta Zagreba, Iako nisu nužno motivi razglednica. Iz pozicije pješaka, donjogradske je ulice, osobito one najduže, rijetko moguće doživjeti u totalu. Primjer onih gdje je to lako su Draškovićeva, Gundulićeva ili Palmotićeva. Na prvu se najljepši pogled pruža s juga na sjever, a na potonju gledano na jug s njenog vrhu, čak još iz Branjugove. Gundulićeva atraktivnu vizuru nudi s oba kraja, no osobito je lijepa gledana s visine, sa Strossa. Ova vizura funkcionira jednako impresivno i danju i noću, primjerice u suton kada i ulična svjetla automobila ispisuju dužinu ulice ili za božićnog perioda kada joj dekoracije daju na svečanosti. Slične visinske vedute sa Strossa zahvaćaju i Preradovićevu, ali tek u segmentima. Strossmayerovo šetalište pritom nudi i nešto drugo, možda najpoznatiju panoramu Zagreba čiji se nebopis (skyline) sporije mijenja ne samo s izgradnjom, već i svakodnevno, s itinererom oblaka i karakterom neba.

Niz Zakmardijeve, bivše Sveučilišne stube, preko trga je Gajeva, bivša Špitalska ili Bolnička - jedna od onih donjogradskih ulica koja je pravocrtna postala tek u svom kasnijem razvoju. Izvorna prostorna dispozicija njene sjeverne, ograničke, krivulje uvjetovala je jednu od ljepših gradskih vizura, onu gledano prema sjeveru s točke nešto prije križanja s Berislavićevom. S tog mjesta vidimo Ilički neboder, svijetlo plavu zgradu Napretkove zadruge, ugaoni erker jedne od palača Vranyczany-Dobrinović, toranj tzv. Marijinog dvora u Teslinoj i krošnje iz dvorišta druge palače Vranyczany (treća je današnja Moderna galerija), današnjeg Arheološkog muzeja. Baš zbog krošnji, pogled je promjenjiv i s godišnjim dobima, kada kesteni mijenjaju boje, dobivaju ili gube lišće. Ova vizura otkriva na jednome mjestu evoluciju arhitekture i mjerila. Niže i više devetaestosoljetne palače u prvom su planu, u sredini još viša Napretkova zgrada izgrađena po projektu Sjepana Planića i označava prvu modernizaciju, a možda i najuspješnjiji primjer uglovnice u Zagrebu, dok je u pozadini Ilički neboder grupe autora, nakon obnove nezgodno obučen u crna umjesto svijetla stakla, prvi je pravi zagrebački neboder – i točka s čijeg se vrha gleda grad.

Iz Cesarčeve.

Obližnji pogled duž nekadašnje Svilarske prema jugu zaustavljen je klasisictičkim portalom današnjeg doma zdravlja, no pravo bogatstvo Preradovićeva i Haulikova u njenom nastavku, nude gledano od ispred te zgrade. Kada se u jednoj vizuri nađu raznoliki tornjevi: onaj stambene zgrade na uglu Preradovićeve s Berislavićevom, oni crkava na Cvjetnom, Ćirilometodskoj i Markovom trgu, stamenitog Lotrščaka i promatraču najbližih balkona na uglu Svačićevog trga i Trenkove, a najdalje - Sljeme. Medvednica je općenito najbolji zagrebački orijentir. Drugi je katedrala, koja se vidi s mnogih mjesta u gradu, pa i nekih neočekivanih. Primjerice, s vrha Bukovečkih stuba naziru se njena dva tornja, dok se iz Ilice isti tornjevi ljepše vide na potezu prema trgu, nakon križanja s Medulićevom. Ilica ljepotu veduta nudi na još nekoliko točaka, npr. pogledom na Tomićevu, nekadašnju Bregovitu, i uspinjaču s Lotrščakom. Neke od najpoznatijih vizura na katedralu su i ona iz Skalinske ili s Mosta slobode i iz Ulice Hrvatske bratske zajednice. Prva je drevna, a potonja modernistički zahvat koji je malom Zagrebu utro metropolitanskije mjerilo, dok je pogled na katedralu poklon pješaku ili vozaču koji se tamo zateknu. Gradnja uz tu ulicu ostaje do danas nedefinirana, no pogled na katedralu je konstanta, a jednom kad se ispred Lisinskog postulira i trg, logična urbanistička veza sa Zelenom potkovom i zgradom Glavnog kolodvora postat će i naglašenije vizualna. Katedrala se vidi i s nasipa ili Sljemena. Iz Cesarčeve pak, dio je „arheologije vidika“ sa stražnim stranama kuća nikad do kraja definirang bloka. Njena dva tornja naziru se niz Kamenitu ulicu s Markova trga i osobito otmjeno niz Grškovićevu. Iz Ribnjaka ili iz Vramčeve mogu se gotovo dodirnuti. Možete ih vidjeti i iz Božidarevićeve ili Petrove, pa čak i iz parka Maksimir, kad nema lišća. No, jedan je pogled na nju ipak najdojmljiviji: onaj kada se otkriva dolazeći na Kaptolski trg s Dolca. Nepretenciozni, bezimeni prolaz koji to jedva je, ostatak je slučajnosti još iz vremena rušenja starog Dolca. Na tom mjestu prolaznika nakon platoa u npr. večernjim satima praznog i mirnog Dolca zatiče svemirski brod katedrale koja se pojavi odjednom. Malo koja zagrebačka vizura ima takav dramatični moment. Šteta je da je ne prate jednako, ili nekako, atraktivni dolački i Kaptolski trg.

Grškovićeva.

Nešto dalje, na Trgu žrtava fašizma bitniji je urbanizam nego arhitekura. Trasu ulice Račkoga odredio je vodotok tj. potok Medveščak. Odnos paviljona i te ulice dodatni je smisao dobio tek s naknadnom izgradnjom fontane koja je formirala plato, piazzetu, ispred paviljona, ali i jasnije, potrebno, naznačila ulaz u njega. Pogled s vrata, stuba, Meštrovićeva paviljona na katedralu jedna je zagrebačkih urbanističkih razglednica i točka iz koje katedralni kompleks možda djeluje i najimpresivnije. Naime, često u vizurama grada dominira katedrala ili tek njeni tornjevi, primjerice kada se otkriju iz krivine Vlaške prilazeći prema Draškovićevoj, vire na vrhu Petrinjske ili s Krvavog mosta. No, doživljaj katedrale s krovovima nadbiskupskog dvora i njegovih kula potvrđuje taj kompleks različitih stilova jednim od najvrednijih i najvažnjih arhitektonskih sklopova u Zagrebu, što s te točke možemo i naslutiti i bez da išta o tome znamo. Još bolje, ali drugačije, dvor i katedrala vide se iz Stare Vlaške, točno kod Šenoinog spomenika, ili s Langovog trga. Baš tu je možda najočitije da se radi o - utvrdi.

Promjenjivost vizura je gradu imanentna.

Neovisno o tome koliko znamo o njima, mnoga mjesta i prostore u gradu lako prepoznajemo. Najčešće i vidimo ono što poznajemo. Mnoge su gradske vizure dio naših osobnih geografija, općenito našeg bivanja u gradu. I tad svakodnevno otkrivamo tek dio svega onoga što grad nudi, bilo primijetimo li to uvijek ili ne. I sasvim obične ulice mogu, osobito za lijepoga dana i dobrog raspoloženja, biti s ljepše strane spektra,. kada uživamo u poznatom. Ako odemo ili nešto nestane, kad npr. grad ostane bez gotovo svih dimnjaka, sve nam to može nedostajati. Potres je donekle izmijenio neke zagrebačke vizure, istovremenom protresujući i naš odnos prema njima. Svim onim usputnim blokovima, zgradama, tornjevima, erkerima ili ornamentima, manje ili više poznatim slikama koje čine Zagreb Zagrebom.

U skraćenoj verziji objavljeno na portalu H-Alter, 10. travnja 2020. + fotogalerija

13 notes · View notes

sanmarinocapljina · 4 years

Photo

🎄🎉SLATKO ADVENTSKO DRUŽENJE U HUMANITARNE SVRHE ZA NAŠU MALU SUGRAĐANKU🎉🎄 od 🎈16:00🎈 📌Glavni gradski trg Kralj Tomislav📌 🎁DOLAZIŠ LI I TI?!🎁 🎅ADVENTSKA KUĆICA 🎅KLIZALIŠTE 🎅SLATKE DELICIJE by @antoneladzeko @sm_events_capljina @adriiiv @sanmarinocapljina 🎉🎉🎉🎉🎉🎉🎉 @mali_bozicni_sajam_capljina @capljinski_portal (at Trg Kralj Tomislava Čapljina) https://www.instagram.com/p/B6THz_QJp1w/?igshid=9pdvo9dvw7pt

2 notes · View notes

prijedor24 · 2 years

Text

Besplatna Wi-Fi zona

Na trgu majora Zorana Karlice danas je zvanično puštena u rad besplatna Wi-Fi zona . Zahvaljujući Gradskoj upravi i agenciji “LED Media”, besplatnim internetom pokriven je glavni gradski trg, a na mrežu se u jednom trenutku može povezati oko 5000 korisnika. Instalirana je profesionalna oprema koja će omogućiti našim građanima ali i turistima, da imaju besplatan internet tokom cijele godine i u…

View On WordPress

#prijedor #Wi-Fi

0 notes

mentalnahigijena · 3 years

Photo

Savjetu za građansku kontrolu rada policije obratio se B. M. , ukazujući na brutalnost i nezakonitost policijske akcije u Prijestonici 5. Septembra, čija je žrtva bio, kada ga je policajac, kako je naveo u prijavi, gađao, gumenim metkom, u trenutku dok je na Dvorskom trgu pomagao starici koja je pala pošto je pogođena čim je krenula akcija razbijanja protesta. U Prijavi koju je dostavio uz podršku Crnogorskog helsinškog komiteta i građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića napisao je, da je 5. Septembra sa drugom vozio motor i pratio dešavanja po Cetinju. - Svratili smo na glavni gradski trg, ispred pošte, kada smo čuli aplauze upućene policajcima koji su htjeli da pređu na stranu Crnogorskog naroda. Istog tog trenutka počinje napad policije sa suzavcima i šok bombama. U jednom trenutku ugledao sam stariju gospođu da je pogođena nečim usljed čega je i pala. Potrčao sam ka njoj da joj pomognem da se podigne i baš tada, „jedan od policajaca sa distance od najviše desetak metara okrenuo pušku direktno prema“ nama i gađao nečim! a na osnovu izgleda kuglice kojom sam pogođen mislim „da je u pitanju gumeni metak“ - On je dostavio medicinsku dokumentaciju i fotografije povreda, napominjući da je povredu značajno ublažila jakna koju je imao na sebi, a posebno mobilni telefon koji je, potpuno uništen udarom gumenog metka! .- Molim da ustanovite čime sam pogođen, a posebno da li je bilo profesionalno i zakonito da me policijski službenik namjerno cilja i pogodi samo zato što sam prišao da pomognem starijoj ženi. Nijesam učestvovao u remećenju javnog reda i mira, sa strane sam pratio šta se dešava. Smatrao sam građanskom i ljudskom obavezom da pomognem starijoj ženi. Da nijesam to uradio ne bih bio ni pogođen – napisao je. Savjet za građansku kontrolu rada policije je za ovaj predmet zadužio članicu ovog tijela "Milenu Popović-Samardžić", a prijavu je dostavio i Vrhovnom državnom tužiocu na izjašnjenje. Maltretiranje Zbog zabrane kretanja, kako je naveo, bez objašnjenja i osnova, Savjetu za građansku kontrolu rada policije obratio se G. V. - Dana 4. septembra 2021. godine, brojni građani, među kojima sam i ja, ostali su zaglavljeni u koloni vozila u Donjoj Gorici u Podgorici, jer nam službenici Uprave policije nijesu dozvolili dalje kretanje u pravcu Cetinja i Primorja. Radi se o opštepoznatoj činjenici, jer su o nevedenom pisali svi mediji i objavljeno je na desetine fotografija i snimaka koji potvrđuju takvo postupanje policije - naveo je on u pritužbi. Objasnio je da ga je policija zaustavila u neposrednoj blizini marketa „Voli“ i saopštili mu da ne može dalje. - Zbog navedenog postupanja pripadnika Uprave policije nijesam mogao da prođem, a zbog velikog broja automobila u saobraćajnoj traci u pravcu Cetinja, nije bilo moguće da se sa svojim vozilom vratim nazad. Ta blokada je, tog dana, trajala od 14 do 17 sati – istakao je on. Objasnio je i da je od policajaca pokušao da dobije informaciju koliko će trajati blokada i koji je pravni osnov za nju, te da su mu odgovorili da postupaju po naređenju. - Veliki broj građana je pokušao da dobije slične informacije, mogu navesti gospodina Damira Šehovića koji je javna ličnost, koji je u mom prisustvu, takođe, tražio da nam se da dokument na osnovu kojeg se to radi i da mu se omogući kontakt sa ovlašćenim licem. Svi naši pokušaji ostali su bezuspješni – naglasio je G. V. Veliki broj građana, napisao je on, tražio je da im se omogući prolaz jer žive u neposrednoj blizini i da im se dozvoli prolaz kući, a svjedočio je i da su u blokadi bile čitave porodice sa malom djecom koja su plakala i čiji su roditelji zahtijevali da ih propušte, ali im nije dozvoljeno. - Oko 15:30 sati, kao u akcionim filmovima, došlo je par službenih džipova u kojima su bili pripadnici Uprave policije sa oklopima, tzv. kornjače, a vidio sam i opremu za ispaljivanje hemijskih sredstava kako bi pojačali blokadu, iako do tog perioda nije bilo nikakvog incidenta ili nezakonitog i neprimjerenog ponašanja građana prema pripadnicima Uprave policije. Bila su prisutna i lica u civilnoj garderobi i automobilima sa civilnim tablicama koji su se na naše interesovanje izjasnili kao inspektori kriminalističke policije. Na naš zahtjev da se legitimišu oni su izvadili velike policijske značke koje su objesili oko vrata. Za mene je ovo bilo jako začuđujuće, jer jedan od dvojice je bio u kratkim rukavima i vidjelo se da je njegovo tijelo čitavo istetovirano (ruke i predio ispod vrata) i više je ličio na nekog kriminalca nego na pripadnika policije – naveo je u pritužbi G. V. Uzalud je, kako piše, pokušavao da objasni da je težak srčani bolesnik, da je imao tešku operaciju na srcu i da je dva dana ranije završio liječenje od posljedica korona virusa. Smatra i da je policija trebalo da angažuje medicinsku službu za eventualno pružanje pomoći građanima, „ako se već odlučila na blokadu saobraćaja i ograničavanje slobode kretanja“. Kategoričan je da je policija povrijedila njegovo ustavno pravo na slobodu kretanja i insistira na odgovoru da li je zakonito „da službenici Uprave policije prisutnim građanima nijesu pružili nikakvo usmeno obrazloženje, niti predočili pisanu odluku o ograničavanju kretanja“. - Smatram da su mi, zbog mog zdravstvenog stanja, pripadnici Uprave policije svojim postupanjem ugrozili život, ne pokazujući nikakvu želju da mi pruže bilo kakvu pomoć, pa makar i informaciju – zaključio je G. V. Ovaj predmet zadužio je, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, prof. dr Dražen Cerović. Građanke i građani Cetinja 5. septembra organizovali su protest zbog odluke Crkve Srbije, koju je podržala crnogorska vlast, da njihov mitropolit Joanikije Mićović bude ustoličen u Prijestonici. Građanski protest podržali su mnogi i iz drugih crnogorskih gradova, a kako bi spriječili masovan skup, policija je 4. septembra popodne blokirala sve prilaze ka Prijestonici.

0 notes

bongolucy · 3 years

Photo

#vatrogasnazabava #vatrogasciband #kutina (na lokaciji Gradski Trg Dr. Franje Tuđmana, Kutina) https://www.instagram.com/p/CT-tzFVMcNS_Q8TDkiW-hoOhsYFlAcVgdrQwjw0/?utm_medium=tumblr

#vatrogasnazabava #vatrogasciband #kutina

0 notes

zanimljivaekonomija · 4 years

Photo

SOMBORSKE ZIMSKE ČAROLIJE 21.12.2019-06.01.2020.

Manifestacija se održava na centralnom gradskom trgu uz otvoreno klizalište. U drvenim kućicama se prodaje hrana i piće, održavaju se raznovrsni edukativno-zabavni programi za decu i muzički koncerti.

#sombor #čarolije #zima #nova godina #koncerti #muzika #klizanje #deca #deda mraz #zabava #zabavno #edukacija #hrana #gradski trg

0 notes

pekarskiservis · 3 years

Photo

restart. . . (у месту Gradski Trg Uzice) https://www.instagram.com/p/CPQyglWDZitS5sLpSTajJt-yhalz4SYIW22iuM0/?utm_medium=tumblr

0 notes

1postozagrad · 3 years

Photo

Renderi: Željko Radišić /1POSTOZAGRAD (Ilustrativni primjer ne gotovo rješenje!)

PONOVLJENA INCIJATIVA ZA NOVU PROMENADU OD HNK DO ZRINJEVCA

Mjesni odbor Cvjetni trg

Vijeće gradske četvrti Donji grad

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

Odbor za prostorno uređenje Gradske skupštine

Ured gradonačelnika

Zagreb, 14. rujna 2021.

Predmet: Proširenje pješačke zone na Masarykovu ulicu i formiranje nove promenade od HNK do Zrinjevca pješačkom Masarykovom i Teslinom

SAŽETAK:

- elaborati koje je naručio Grad, i niz drugih studija, idu u prilog proširenja donjogradske pješačke zone, no odluka o pomaku godinama izostaje.

- Masarykova već sad ispunjava sve uvjete da odmah postane pješačka zona. U ulici nema ni parkirališnih mjesta.

- predlaže se privremeno rješenje (do javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja): postavljanje ciljano dizajniranih privremenih montažnih elemenata za sjedenje (klupe) i zelenilo duž čitave nove promenade od HNK do Zrinjevca.

- ograničenje površina terasa kafića na maksimalno 20 posto ukupne površine promenade. Zagreb ne treba još jednu ugosteljsku ulicu, već reprezentativni pješački potez i konkretni prostorni doprinos izgradnji društvenosti i urbaniteta.

- proglašenje pješačke Masarykove do prvog dana proljeća 2022. ili Dana grada Zagreba, 31. svibnja 2022.

- proširenje pješačke zone na Masarykovu kao uvod u daljnja proširenja donjogradske i drugih pješačkih zona (npr. Tratinska) - po uzoru na prakse europskih gradova.

Poštovani/a,

ovime (ponovo) predlažemo da se donjogradska pješačka zona proširi na Masarykovu ulicu i s pješačkom Teslinom (u novom programu) formira novu promenadu od HNK do Zrinjevca.

Elaborati koje je naručio Grad, i niz drugih studija, idu u prilog proširenja donjogradske pješačke zone, no odluka o pomaku godinama izostaje.

Zadnji elaborat „Idejno rješenje proširenja pješačke zone u centru grada Zagreba“ dovršen je sredinom 2020. godine, a do danas nije donesena odluka koja od elaboratom ponuđene tri varijante ide u realizaciju, nisu ishođene suglasnosti i slijedom svega nije doneseno nikakvo rješenje. Dakle, javni je novac utrošen, rezultata (još) nema.

Umjesto velikih i nerealnih očekivanja, ovime predlažemo jednostavno i brzo provedivo rješenje uređenja nove promenade od Zrinjevac do HNK i to kao uvod u šire zahvate proširenja i drugačijeg tretiranja donjogradske pješačke zone. Nudimo konkretne ideje za organizaciju i način upravljanja pješačkom zonom, a koje predstavljaju bitno drugačiji pristup od onoga kakav vidimo danas u donjogradskoj pješačkoj zoni.

Temljena premisa ove incijative je stvaranje nove promenade od HNK do Zrinjevca pješačkom Masarykovom i Teslinom i to kao novog reprezentativnog i istinski pješačkog poteza.

Zagreb ne treba još jednu ugostiteljsku ulicu, već reprezentativni pješački potez.

Masarykova ulica već sada ispunjava sve uvjete da postane pješačka zona jer kao takva već de facto najvećim dijelom i funkcionira. U ulici nema ni parkirališnih mjesta.

Jedina prepreka je improvizirano taksi stajalište na većem dijelu Masarykove, a koje radikalno zakida i Teslinu ulicu budući da taksi vozila u odlasku prolaze Teslinom koja, između ostaloga, i zato ne funkcionira kao pješačka zona, iako to formalno jest.

Preduvjet formiranja promenade je izmještanje taksi stajališta na neku od alternativnih lokacija, ukoliko takva potreba uopće postoji, što također treba preispitati. Neke od mogućih lokacija koje predlažemo da se razmotre za privremena taksi stajališta su npr. ispred zgrade Rektorata ili na parkirnoj ulici na zapadnoj strani Trgu Republike Hrvatske gdje već postoji taksi stajalište, ili neka druga lokacija u zoni postojeće, no svakako izvan (buduće) pješačke zone. O tome mjerodavno trebaju odlučiti nadležne gradske stručne službe, a rješenje sasvim sigurno postoji. Pritom je potrebno voditi računa da taksi vozila u dolasku i odlasku ne prolaze budućom pješačkom zonom.

S obzirom da je dio Masarykove ulice u svom krajnjem zapadnom dijelu još uvijek otvoren za sav promet, odnosno da je to i krajni istočni dio Tesline ulice, drugi preduvjet formiranja nove promenade je djelomična preregulacija prometa. Takav zahvat nije kompliciran.

Gundulićeva ulica bi ovim prijedlogom ostala prometna ulica kao i do sad.

Predložena nova pješačka zona ujedno neizostavno utječe i na status dijela Gajeve ulice (između Berislavićeve i Tesline) i Preradovićeve ulice (između Berislavićeve i Masarykove) gdje je uputno ukinuti parkiranje automobila i također premjestiti taksi stajališta, npr. na istu lokaciju gdje će biti premješteno ono iz Masarykove.

Takvo rješenje omogućilo bi stvaranje pješačkog pravca koji bi povezao Trg Republike Hrvatske sa Zrinjevcem i stvorio novu pješačku promenadu za Zagreb. Mjerilo takvog pješačkog poteza približilo bi Zagreb potrebama suvremenog grada, ali i bilo pravi poticaj razvoju održive urbane mobilnosti i jasna potvrda ekološke opredijeljenosti nove gradske uprave.

Podsjećamo da su zadnja proširenja donjogradske zone bila 2012. godine kada je pješačkom ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Od onda je prošlo niz godina bez daljnjeg širenja pješačke zone i to unatoč tome što svi preduvjeti za širenje pješačke zone (odavno) postoje.

Pritom ističemo da je službeno pješačka Teslina ulica primjer izrazito lošeg pristupa budući da se proglašenje pješačke zone u toj ulici svelo na doslovno zauzimanje čitavog sjevernog dijela ulice terasama kafića, dok je južni kolnik i danas korišten za reducirani promet automobila, često taksi, ali i drugih vozila u prolazu ili odlasku sa spomenutoga improviziranog taksi stajališta. Nikakvu komunalnu opremu koja bi sugerirala da se radi o pješačkoj zoni ta ulica nije dobila i to je ogromni propust koji treba izbjeći kod Masarykove, a kod Tesline ispraviti.

Podsjećamo i da komunalni red jasno navodi što pješačka zona jest, a što nije. Teslina to, sukladno komunalnom redu, nije, iako ta ulica taj status formalno ima.

Vodeći se i praksom postojeće donjogradske pješačke zone koja je opterećena terasama kafića i potpunim izostankom komunalne opreme za pješake u Teslinoj, predlažemo da u toj i Masarykovoj ulici maksimalno 20 posto površine ulice može biti pod terasama. Zagreb već ima dovoljno ugostiteljskih, a nedovoljno ili uopće istinski pješačkih ulica.

Nova promenada od HNK do Zrinjevca treba biti dominantno slobodna te komunalnom opremom sugerirati boravak i time poticati društvenost i urbanitet, odnosno primarno služiti pješacima, spontanim upotrebama i druženju bez naplate.

TERASE KAFIĆA

Teslina ulica se potpuno pogrešno i improvizirano tretira te nužno zahtjeva drugačiji pristup umještanja terasa. Podsjećamo i da je sadašnja praksa stara svega nekoliko godina i da su tamošnji ugostiteljski objekti ranije najnormalnije funkcionirali i bez terasa. Ne zagovaramo da tesase ne postoje, već da je kod njihovog postavljanja ključno pitanje mjere i ukupnih odnosa prostora i uloge pješačke zone. Molimo da se terase reguliraju na način da uvažavaju narav i pješački program i karakter ulice. Sadašnje terase je nužno organizirati drugačije i to na način da se ukupna površina koju zauzimaju radikalno smanji.

Ovim prijedlogom tražimo da se površina terasa prilagodi kapacitetu ulice tj. da terase ne smiju zauzimati 50 posto površine ulice, što je sad slučaj. U toime smislu predlažemo da se osmisli novi pristup, a rješenja su pritom jednostavna. Primjerice, mjestimičnim primicanjem terasa kafića sjevernoj fasadi ulice tj. eventualnim ukidanjem nogostupa na tome dijelu ulice i ispred kafića s terasama. Terase kafića također mogu biti širine lokala koji ih zakupljuju i najvažnije, ukupna površina koju zauzimaju ne bi smjela biti više od 20 posto ukupne površine ulice.

To znači da se s novim dozvolama za korištenje javnih površina za 2022. godiinu i u buduće, već sada treba planirati program nove promenade i bitno ograničiti kapacitete terasa.

Također, predlažemo da se s novom promenadom uvede zabrana bunkeriranja terasa na način da one više sliče zatvorenim prostorima nego terasama na otvorenom. Sadašnje stanje djelomično je uvjetovano upravo automobilskim prometom, ali i izostankom kvalitetne regulacije. S ukidanjem prometa u cjelosti, terase više i neće imati potrebu biti bunkerirane, ali je to potrebno zasebno i striktno regulirati.

Predlažemo i da se zabrani postavljanje podesta, a i izborom stolaca može se bitno doprinijeti boljoj organizaciji, većem broju smještajnih jedinica na manjem prostoru, te općenito ambijentalnim kvalitetama javnog prostora.

Osobito važnim držimo da primjer regulacije terasa na novoj promenadi od HNK do Zrinjevca može poslužiti kao primjer za ostatak donjogradske pješačke zone.

KOMUNALNA OPREMA NOVE PROMENADE

Predlažemo da se pješačka Masarykova opremi komunalnom opremom, npr. klupama sa zelenilom duž čitavog pješačkog poteza. Takve elemente moguće je posebno oblikovati baš za tu ulicu i tu svrhu, i to kao npr. privremena mobilna (tzv. pop-up) rješenja koja bi služila do eventualnog cjelovitog arhitektonsko-urbanističkog projekta uređenja nove pješačke zone.

Predlažemo i da se kod izrade montažnih elemenata koriste ekološki materijali, poput drva, te da ulica osim klupa, uključi i znatno zelenilo. Svaki pojedini montažni element može nuditi sve to skupa.

Moguće je iskoristiti i zelenilo podružnice Holdinga Zrinjevac, a koje se koristi za različite manifestacije.

Razmještaj elemenata duž promenade treba dopuštati mogućnost prolaza za stanare, dostavne, servisne i hitne službe tj. poštovati požarni put.

Budući da bi takvo rješenje trebalo biti privremeno, predlažemo i da se po isteku, ti elementi iskoriste za neku drugu lokaciju u gradu, npr. plato Mamutice ili drugdje.

JAVNI ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI NATJEČAJ

Važnost nove promenade, njena središnja pozicija i potencijalna uloga reprezentativne pješačke zone Zagreba svakako traži primjereni oblikovni tretman. Za novu promenadu u budućnosti neizostavno treba raspisati arhitektonsko-urbanističkog natječaja za finalno oblikovanje. No, taj natječaj trenutno ne vidimo kao prioritet, niti treba žuriti, ali je važno da zona što prije profunkcionira kao pješačka i na taj se način, između ostaloga, testiraju (u)potrebe prostora.

Time nova promenada može poslužiti i kao tesni poligon za rješavanje ne samo predmetnog poteza već i čitave donjogradske (i budućih drugih) pješačkih zona kroz pametniju organizaciju prostora i odgovorniji način upravljanja, što se ovdje može demonstrirati.

Privremeno rješenje koje nudimo je također dobar testni poligon za program budućeg natječaja.

BICIKLISTI

Nova promenada treba biti isključivo pješačka zona. To znači da osim pješaka postoji mogućnost reguliranog prolaza samo za stanare, hitne, servisne i dostavne službe po protokolima koji vrijede i za ostatak donjogradske pješačke zone. Bicklistički promet ne bi trebalo regulirati na način da se po promenadi formira biciklistička staza. Širina Masarykove i Tesline ulice nije dovoljna za kvalitetni i reprezentativni pješački potez koji bi uključivao i biciklističku stazu.

Planirana (rokovi za izvedbu ne postoje) biciklistička magistrala istok-zapad treba računati s boljim i većim kapacitetima za bicikliste na npr. Zelenom valu, a ne kroz (buduću) pješačku zonu. Udaljenost jednog od drugog je zanemariva.

Pritom, nepostojanje ucrtane biciklističke staze po novoj promenadi ne znači da ne bi postojala mogućnost prolaza biciklista tj. pješaka s biciklima, samo za to ne bi postojala zasebna, markirana, biciklistička staza.

EUROPSKE PRAKSE

Molimo da se, bez odgode, Masarykova proglasi pješačkom zonom te na taj način proširi donjogradska pješačka zona, podigne kvaliteta života u gradu, a Zagreb približi europskim standardima i okolišnim trendovima.

Činjenica je da brojni europski gradovi zadnjih godina radikalno povećavaju pješačke zone u svojim središtima i to kao strateški cilj, budući da one direktno doprinose kvaliteti života, ali i poticanju gospodarske aktivnosti i podizanju ekoloških standarda. Primjerice, Beč, Ljubljana i Oslo - u kojem je od 2019. godine i čitavo najjuže gradsko središte proglašeno pješačkom zonom.

Grad Beč je prije pola stoljeća imao svega jednu pješačku zonu dugu jedan kilometar, a od 2020. grad ima 100 (!) pješačkih zona i to ukupne dužine više od 21 kilometra.

U svim tim i drugim europskim gradovima pedestrijanizaciju prati odgovarajuće oblikovanje i opremanje pješačkih zona koje se ne mogu niti smiju svoditi samo na zabranu prometa automobilima i postavljanje terasa ugostiteljskih objekata, već trebaju ponuditi odgovarajuću komunalnu opremu, pritom vodeći računa o niz parametara kao što su stvarne potrebe, kapacitet, prostorna dispozicija, dizajn, okolišni i društveni kriteriji te način upravljanja.

Smatramo da Zagreb sve to može i treba dobiti, a prijedlog privremenog rješenja elemenata za sjedenje obavezno sa zelenilom koje ima mogućnost stvaranja ugodnijih ambijenata i boravišnih kvaliteta, dobar je put prema trajnijem i cjelovitijem rješenju koje bi u budućnosti ponudio javni arhitektonsko-urbanistički natječaj.

Još jednom ističemo da za provođenje ove incijative de facto svi preduvjeti već postoje te da se ona u osnovi može provesti odmah. Takav potez gradske uprave zasigurno bi bio dočekan s odobravanjem građana te predstavljao iskorak kakav grad (pre)dugo čeka.

Podsjećamo i da je proširenje donjogradske pješačke zone jedno od predizbornih obećanja nove gradske uprave. To obećanje očekujemo da se ostvari, a predlažemo da prva bude upravo Masarykova i formiranje nove promenade od HNK do Zrinjevca.

Nova zelena promenada od HNK do Zrinjevca mogla bi ponuditi potpuno novu sliku središta Zagreba i u tome smislu biti važan doprinos urbanitetu grada.

ODGOVORNOST UPRAVLJANJA - ZAGREB 21. STOLJEĆA

Želimo podsjetiti da se bivša gradska vlast oglušivala na prijedloge i zahtjeve za proširenje pješačke zone od strane niza nevladinih organizacija (Zelena akcija, Sindikat biciklista) i drugih građanskih incijativa, a postojeću pješačku zonu organizacijom, načinom upravljanja i oblikovanjem svela na urbano smetlište. Time je bitno narušena i razina urbaniteta (centra) grada. Takva praksa treba pripadati prošlosti. Nadamo se će nova gradska uprava Zagreb približiti planiranju i potrebama 21. stoljeća. Zagreb treba takav iskorak i ova incijativa tu mogućnost potiče,a pritom i nudi neke od mogućih smjerova i konkretnih rješenja.

Ističemo i da u gradskoj upravi rade prometni i drugi stručnjaci koji raspolažu kompetencijama da predlože najbolje rješenje. Konačno, za to primaju plaću. Rješenja svakako treba tražiti unutar gradskih stručnih službi, a ne nepotrebnim outsorsanjem.

Molimo da incijativu podržite i zauzmete se da se ona realizira u razumnom roku. Bez nepotrebnih odgoda i opravdanja. Pješačka zona mora imati prednost, a to potvrđuju i brojne studije i osobito prakse u naprednijim gradovima Europske unije za kojima Zagreb radikalno zaostaje.

Proširenje pješačke zone žele brojni građani.

Napominjemo i da nijedna ulica nije postala lošija time što je postala pješačka (pod uvjetom da se ispravno tretira, a ne privatizira u obliku ogromne terase, poput npr. Bogovićeve).

Proglašenjem nove promenade od HNK do Zrinjevca Zagreb bi mogao dobiti ugodni i reprezentativni pješački potez kakav gradu nedostaje. Gradska uprava koja takvu incijativu prepozna i realizira na tome može samo profitirati.

Budući da je svaki javni prostor iznimno osjetljiv na promjene, strah od negativnih reakcija javnosti, kojih će uvijek i za sve biti, nije opravdan budući da novom promenadom Zagreb puno više dobiva nego gubi ukidanjem prometa u Masarykovoj.

Odluka o proširenju i procedure za izdavanje potrebnih suglasnosti i rješenja trebalo bi započeti već ove, 2021. godine, kako bi nova promenada od HNK do Zrinjevca bila predviđena i proračunom te zaživjela 2022. godine. Svi preduvjeti za to već postoje, samo je potrebno donijeti odluku.

Budući da se radi o relativno jednostavno provedivoj, tehnički i financijski nezahtjevnoj, a po niz točaka itekako korisnoj incijativi, očekujemo da se ona i ostvari na predloženi ili neki drugi, bolji, način i to u razumnom roku.

O vašem stavu, poduzetim koracima i rokovima molimo da nas se izvijesti u zakonskom roku, kako bi o aktivostima svakog pojedinog tijela gradske uprave mogli objaviti i informirati zainteresiranu javnost.

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

https://www.facebook.com/1postozagrad/

2 notes · View notes

investireinserbia · 3 years

Text

Insieme Italia e Serbia Investi in serbia

https://italiaserbia.pro/dove-puoi-fare-il-tampone-in-serbia-ecco-la-lista-dei-laboratori-per-il-covid-19/

Dove puoi fare il tampone in Serbia? Ecco la lista dei Laboratori per il COVID-19

https://italiaserbia.pro/dove-puoi-fare-il-tampone-in-serbia-ecco-la-lista-dei-laboratori-per-il-covid-19/

Di seguito la lista dei laboratori che ti offrono il servizio di Tampone rapido antigenico per verificare la presenza di SARS CoV-2 Virus (COVID 19)

#confine serbia #covid 19 #italia #serbia #tampone #tampone antigenico #tampone rapido #viaggiare sicuri #virus covid 19

0 notes

zagrebjavniprostor · 4 years

Photo

Ulica je važnija od zgrade

Saša Šimpraga, 2019.

Zagrebačka Šubićeva ulica možda najbolje izgleda kad se, iz pozicije pješaka, gleda s križanja sa Zvonimirovom i to u smjeru sjevera. S te točke, osim dvije bolnice na brdima, u daljini, iza Kvaternikovog trga, može se razaznati i zabat historicističke Kuće Ž (slovo je stilizirano na fasadi), one na tramvajskoj stanici na Maksmirskoj. Taj je detalj zanimljiviji od, primjerice, neispravnog rasvjetnog stupa na Kvatriću koji ima glumiti nekakav orijentir upravo u odnosu sa Šubićevom, no to ne radi. Pitanje je godine kada će biti uklonjen, kao i promjenjeno otužno uređenje čitavog trga. Ono što će ostati su prostorni odnosi Kvaternikova trga i Šubićeve ulice koje s budućim preuređenjem treba dodatno potencirati. Šubićeva je i vizualno najvažnija ulica tog bitnog gradskog trga, a taj primat promijeniti se može samo otvaranjem trga prema Heinzelovoj, preduvjet čega bi bilo rušenje bivše zgrade kupališta, što u budućnosti i nije isključeno i to unatoč sadašnjem spomeničkom statusu zgrade koji se može dovesti u pitanje.

Šubićeva je šira i važnija i od većine okolnih ulica, a čak i natprosječno duga za donjogradsku ulicu. Ni arhitektura joj nije jednoobrazna, što inače katakterizira mnoge zagrebačke ulice. U slici Zagreba, Šubićeva ima i nekoliko bitnih pojedinačnih kulturnih momenata. Primjerice, zgrada Hrvatskog liječničkog doma arhitekata Frane Cote i Zvonimra Požgaja iz 1936. godine ističe se po neobičnom tretmanu pročelja i nenametljivoj vrhunskoj arhitekturi; Fedor Kritovac odrastao je u zgradi pored Češkog doma; zasjedanje Sabora i proglašenje državne neovisnosti Druge hrvatske republike dogodilo se u za tu ulicu lagano predimenzioniranoj zgradi INA-e izgrađenoj na mjestu nekadašnje Tvornice Sila - parceli na kojoj će prije izgradnje INA-e izložbu postaviti grupa Biafra; a reklamni slonić bivše tvornice Gorica primjer je odličnog dizajna, dio industrijeske baštine i jedna od popularnih identitetskih točaka i ulice i kvarta. Sve to samo su dijelovi mozaika Ulica Pavla Šubića, koja se tako zove od 1928. godine.

Izložba grupe Biafra na mjestu nekadašnje tvornice Sila i buduće zgrade INA-e

Spomenuti pogled kroz dubinu Šubićeve će uvijek biti atraktivan, a to bi, iz pozicije pješaka, iskustveno, mogla i trebala biti i sama ta ulica. To, međutim, danas nije slučaj. Karakter Šubićeve nije onaj koji poziva na zadržavanje, ne nudi tu mogućnost ni sporadično, s izuzetkom parkića na uglu sa Zvonimirovom. Šubićeva ulica nije ni posebno zdrava: od plinova do buke. Njena glavna značajka je znatni promet i gotovo potpuna podređenost automobilima. Pritom se ulica s manje više istim tretmanom u punoj dužini, istovremeno poprilično razlikuje u svom sjevernom i južnom dijelu. Potonji će vjerojatno još dugo zadržati dominantno prometnu ulogu, dok onaj sjeverni ima više izgleda ranije promijeniti program i približiti se ulozi koja bi potencirala urbanitet, otvarajući, između ostaloga i mogućnost zadržavanja. Rječju ona može i treba postati (i) pješačka zona i to kao poveznica tri bitne točke: Kvaternikova trga, tržnice i novog bloka Badel te (jednom) pješačke Martićeve ulice koja bi novu pješačku zonu povezala s onom starom oko glavnog zagrebačkog trga.

Promišljanje alternativa za Šubićevu na tome tragu postoji već više od pola stoljeća, pa i od kada je započela radikalna transformacija čitave zone iz industrijske u stambeno-poslovnu, zapravo od kada je nekad periferni dio grada postao ugodni gradski kvart. Jedan od najvažnijih iskoraka pritom je formiranje Parka Bratola Kašića, doslovno na mjestu nekadašnjih industrijskih hala Tvornice Elka. Industrija je nekad zauzimala i mjesto sadašnje tržnice. Park je nazmjenjiv kao društvena točka kvarta i funkcionira daleko bolje od Kvaternikovog trga.

Tvornica Elka na mjestu današnjeg Parka Bartola Kašića

Danas prostor zone Kvatrić ima sve preduvjete da preuzme značajniju ulogu središta istočnog dijela centra Zagreba, ali mu nedostaje pješačke infrastrukture koja bi iz kvartovski relevatnog, podigla njegovu važnost na razinu grada i time čitavom pješačkom Zagrebu dala malo veće, primjerenije, mjerilo.

Utoliko su i mogućnosti Šubićeve bitno oblježene kontekstom središta istočnog centra grada. Kvatrenikov trg nominalno je nositelj te uloge, iako je zbog promašaja u organizaciji, oblikovanju i načinu upravljanja ne ispunjava na odgovarajući način.

U zoni trga, najživlje je mjesto tržnica. Osim oblikovne nadogradnje te dvije važne točke, za pravi iskorak ključna je bolja poveznica između njih, ali i s trećom neodvojivom točkom tj. sada nedovršenim blokom sa zapadne strane Šubićeve.

Najavljena izgradnja “Bloka Badel”može biti povod za takav iskorak. Ne ulazeći u sam blok, što bi sve mogao biti, a to uključuje i značajniju urbanu prazninu, njegov program je po prvođenju (međunarodnog) arhitektonsko-urbanističkog natječaja 2012. godine sada zadan i za prepostaviti je da će se kao takav jednom i izgraditi. Nemoguće je predvidjeti kad bi to moglo biti, no nova izgradnja uvelike će transfomirirati lokaciju i doslovno iz temelja promijeniti njen izgled, ali i identitet, načine upotrebe i značenje za kvart i grad. Uspješnost te transformacije ovisit će i o tipu komunikacije koja će potencirati ili zanemarivati mogućnost povezivanja s kontekstom – u prvom redu ulicom. Uspjeh neće biti (samo) u (svemu) onome što će blok udomiti, već načinu na koji će se otvoriti. Posrednik tih odnosa je ulica i nebrojene mogućnosti pristupa u odnosu na onaj kakav je sad.

Tržnica Kvatrić i Šubićeva ulica, foto: Saša Šimpraga

Baš kako bi pri svakom budućem uređenju Kvatrića treba strateški promišljati čitavu mikrozonu do Martićeve, tako bi prilikom izgradnje Bloka Badel trebalo već u startu računati s prilagođenim programima i to svih obližnjih ulica. U prvome redu zbog organizacije pojedinih elemenata samoga bloka, kao što su kolni ulazi i pristupne komunikacije sadržajima koji će biti komercijalni i javni.

Za promjenu sadašnjeg programa ulice, što može biti brzo i lako, u prilog ide i činjenica da se u neposrednoj blizini već sad nalaze dvije javne garaže (ispod Kvaternikogov trga i u Martićevoj). Automobili već sad ne bi uopće trebali parkirati na dijelu Šubićeve od Martićeve do Kvatrića. I postojeća tramvajska mreža ide na ruku naglašenije pješačke uloge tog dijela ulice. Korak dalje je sve ono što još ta ulica može biti.

Šubićeva drvored danas ima samo na malom dijelu uz tržnicu, a nekad ga je imala i u svom južnom dijelu. Uklonjen je za potrebe širenja tramvajske mreže i kolnika u vremenu snažnog uzleta kulture automobila, što karakterizira ulicu i u sadašnjosti. Kapacitet ulice je takav da u svom sjevernom dijelu, sada otužni (više puta podsađivani) drvored platana uz ogradu placa, može biti zasađen i sa zapadne strane ulice.

Južni dio Šubićeve s drvoredom

Uvođenje dodatnog drvoreda, ozelenjavanje javnog prostora, nužno je i u sklopu prilagođavanja klimatskim promjenama. Nijedna novouređena gradska ulica s kapacitetom da drvored ima, ne bi trebala biti bez njega.

Konačno, jedan od argumenata koji bi mogao ići u prilog novoj Šubićevoj je po najavama, a i sukladno minimalnim standardima, nastojanje da se Tržnica Kvatrić konačno natkrije. Tako i treba biti. Drugo je pitanje kad će se to dogoditi, a promjena je imanentna. Ona se neće dogoditi brzo, ali će se dogoditi jer to nalažu standardi. Bilo bi dobro da se tu pritom dogodi arhitektura koja će ponudit više od pukog krova. I to je moguće kad se povise očekivanja. Šteta je i da neke od gradskih tržnica nemaju popodnevne ili večernje programe vezane uz incijalnu svrhu, ovdje npr. (gradski) tjedni popodnevni sajam cvijeća, kao novi i gospodarski poticajni sadržaj. To bi značilo upravljati, nuditi i graditi mjesto i grad. Arhitektura s očekivanjima dala bi tržnici na važnosti, posjećenosti, možda i ispravila sve dosadašnje arhitektonske propuste. Dodatni sadržaji dali bi joj još i više. A takvo mjesto treba i ulicu koja nije samo parkiralište.

Ulica je važnija od zgrade, zapisao je američki teoretičar arhitekture Paul Goldberger. Zgrada, uostalom, postaje dijelom grada tek posredstvom ulice.

Što će sve udomiti Blok Badel jednom kad nastane i zaživi ne ostavlja dvojbe oko određenog ekskluziviteta. Neoliberalna demoracija, piše Noam Chomsky, umjesto građana proizvodi potrošače. Umjesto zajednica, proizvodi shopping centre. Iako se ovdje neće raditi o klasičnom trgovačkom centru, zadaća ulice nije ništa manje važna. Ulica utoliko ima i ne samo gradotvorni, već i ogroman demokratski značaj.

Blok Badel, odabrano rješenje

U slučaju Šubićeve, scenarij je trojak. Od toga da se neće dogoditi ništa, preko toga da se znatnim proširenjem nogostupa na račun sadašnjih parkirališnih kapaciteta stvori pješaku nakloniji prostor koji bi mogao uključivati i novi drvored, klupe i drugu komunalnu opremu, do radikalne promjene programa. One koja bi iz dominatno prometne, Šubićevu pretvorila u naglašeno pješačku ulicu, eventualno s umirenim automobilskim prometom s obzirom na ulazno-izlazne rampe garaže na Kvaternikovom trgu (a u budućnosti bez rampi na tome mjestu i prometa). Ni najzahtjevnije od ovih rješenja u osnovi nije teško, ali je u Zagrebu, pa će se na to čekati nepotrebno dugo.

Tekst je objavljen na portalu H-Alter, 17. prosinca 2019.

6 notes · View notes

rad-lad · 3 years

Text

Dove puoi fare il tampone in Serbia? Ecco la lista dei Laboratori per il COVID-19

https://italiaserbia.pro/dove-puoi-fare-il-tampone-in-serbia-ecco-la-lista-dei-laboratori-per-il-covid-19/

Dove puoi fare il tampone in Serbia? Ecco la lista dei Laboratori per il COVID-19

Di seguito la lista dei laboratori che ti offrono il servizio di Tampone rapido antigenico per verificare la presenza di SARS CoV-2 Virus (COVID 19)

#confine serbia #covid 19 #italia #serbia #tampone #tampone antigenico #tampone rapido #viaggiare sicuri #virus covid 19

0 notes