#8. ožujak

[murakamijeva-muza]

by Zombijana Bones

#zombijana bones #dan žena #8. mart #8. ožujak #balkan #žene #žene balkana #sretan dan žena #croatia #art #žena #8 mart

[marinakrleza]

Neophodna je ženska solidarnost i ljudskost

Da sam mogla bolje sročiti poruku koju želim prenijeti ljudima na Dan žena, sročila bih ju, ali ovaj put to je vrlo konstruktivno učinila novosadska novinarka Erzika Pap Reljin koju poštujem kao ženu i kolegicu u čiju sam se radnu etiku imala priliku nekoliko puta uvjeriti. Njezin nedavni Facebook status prenosim u cijelosti, prilagođen na hrvatski jezik: Dan žena, odnosno 8. ožujak obilježava se kao sjećanje na požar u tekstilnoj tvornici u New Yorku 1911. godine u kojem je poginulo više od 140 žena. Praznik je ustanovljen na prijedlog njemačke političarke Clare Zetkin. Zapadni svijet je Dan žena uglavnom prestao obilježavati 30-ih godina 20. stoljeća, dijelom i zato što su ga povezivali s komunizmom. Međutim, feministkinje su ga revitalizirale 60-ih godina 20. stoljeća. Za Međunarodnu godinu žena proglašena je 1975. godina. Tada su Ujedinjeni narodi počeli formalno obilježavati Međunarodni dan žena. U sjećanju mi je ostala i vijest da je na web stranici Stormfronta Srbija o Osmom ožujku pisalo da „u našem srpskom običajnom kalendaru datum 8. mart nije nikakav bitan dan, osim što pada uoči praznika „Obretenja“ ili „Vratoloma“ koji uvijek pada 9. ožujka. U običajnom životu Srba, tijekom kalendarske godine, ima dosta dana koji se slave kao ženski praznici – posvećeni su i majčinstvu – Materice, Babinje, zatim u slavu plodnosti i udanih zrelih žena. Današnji 8. ožujak je licemjeran navodni praznik, samo jedan dan od 365 drugih, praznik koji je u vezi s komunističkom ideologijom, a ne istinski praznik žena“. U sjećanju mi je ostala i rečenica čuvene AFŽ aktivistkinje Ide Sabo da joj je za vrijeme rata bilo lakše biti u šumi s puškom u ruci, nego poslije rata raditi na mijenjanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti. Nekad je Međunarodni dan žena kod nas bio dan potrošačke groznice, svečanih akademija, karanfila i poganskog obožavanja majki, učiteljica, kolegica. U vremenu tranzicije to je „praznik" za objelodanjivanje izvještaja u kojima se primjećuje, prije svega, da je proces kojim žene počinju sudjelovati u, na primjer, parlamentarnom životu, vođenju poduzeća, medija i u akademskom svijetu – spor. Ali, tko će i kako, u državi u kojoj se rijetko koji zakon pravedno primjenjuje, natjerati poslodavce da prestanu s diskriminacijom i koja će žena, suočena s besparicom, prijaviti poslodavca koji joj komentira izgled ili je pita o osobnim planovima? Ne kažem da su svečane akademije na kojima su dijeljeni karanfili sa zadatkom da prežive taj dan i pripite kolege koje su slavile - ono što nam nedostaje, ali  Google je prije nekoliko godina podsjetio na Dragu Ljočić koja je bila prva žena liječnica u Srbiji. Medicinu je studirala u Zurichu, kao jedna od rijetkih studentica medicine u to vrijeme. Nije bila samo prva liječnica u Srbiji, bila i je i prva žena s "titulom" časnice te prva koja je, nakon udaje, zadržala svoje prezime. Teško se zaposlila u državnoj službi. Nije imala pravo na jednaku plaću niti penziju. Javno se zalagala za stjecanje ženskih prava i do kraja života ostala vjerna mladenačkim idejama o socijalnoj jednakosti. Danas često čujemo žene, neovisno o njihovim godinama, koje tvrde da im Dan žena ništa ne znači jer nema ženske solidarnosti i da je feminizam nepotreban. Mislim da nije u redu zaboraviti žene koje su izgradile ono što imamo danas. Kada pišem i spominjem žensku solidarnost, navest ću i osobni primjer. Dok sam bila u bolnici, a i poslije dok sam se oporavljala, kuhala nam je bivša supruga mog muža Siniše. Ta gesta mogla bi poslužiti kao primjer da se određene predrasude mogu nadići - prije svega ljudskošću. I to je ono što nam je neophodno ne samo 8. ožujka. Eržika Pap Reljin

#dan žena #međunarodni dan žena #jednakost spolova #rodna ravnopravnost #8. mart #8. ožujak #osmi mart

[slikesmijesne]

Sretan 8. Ožujak #sretan8ožujak #danžena #osmimart #8mart #humor #šale #vicevi #smiješneslike #humorpicture Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici

#Sretan 8. Ožujak sretan8ožujak danžena osmimart 8mart humor šale vicevi smiješneslike humorpicture Smiješne slike i vicevi na humor

[moteltrogir]

Foto: Kupari 1963. godine, arhiva B. Benića

Razgovor s Božom Benićem, predsjednikom Društva arhitekata Dubrovnik, o slučaju hotela Pelegrin arhitekta Davida Fincija

 Smisao strukovnih udruženja je zaštita javnog interesa

Saša Šimpraga, 2021.

 Izgrađen 1963. godine u sklopu tada vojnog odmarališta Kupari, hotel Pelegrin prva je i jedna od najznačajnijih realizacija arhitekta Davida Fincija. Uz dvije rezidencijalne vile u susjednoj uvali od istog autora, Pelegrin predstavlja i najznačajniju arhitektonsku baštinu Kupara, a svojim dosezima nadilazi lokalno značenje. Zajednička incijativa nekoliko strukovnih društava za status kulturnog dobra RH za Pelegrin pokrenuta je 2017. godine na poticaj Društva arhitekata Dubrovnik, ali i odbijena od nadležnog Ministarstva kulture.

O incijativi i argumentima za spas Pelegrina govori arhitekt Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik.

Intervju je dio serije o modernističkoj baštini Hrvatske i Sredozemlja u suradnji projekta Motel Trogir i portala Vizkultura.

Čini se da je pandemija bolesti Covid-19 privremeno zaustavila za 2020. godinu najavljeno rušenje kompleksa Kupari, pa tako i hotela Pelegrin arhitekta Davida Fincija. Objekt je to za koji su sva relevantna strukovna društva u Hrvatskoj podržala inicijativu Društva arhitekata Dubrovnik da se sačuva, odnosno proglasi zaštićenim kulturnim dobrom RH. Zašto ta inicijativa (još) nije uspjela?

Ne bih rekao da su pandemijske okolnosti utjecale na početak radova u Kuparima, posebice jer na dubrovačkom području građevinski sektor još uvijek nije osjetio značajniju krizu. Godinama se već najavljuje reurbanizacija turističkog sklopa u Kuparima, a rokovi se neprestano pomiču. Dovoljno je samo pogledati recentne najave kojima je za ožujak 2021. bio najavljen početak geomehaničkih ispitivanja terena. Već smo u drugoj polovici travnja, a od svega toga još uvijek ništa. No to i ne iznenađuje ako znamo da se nisu poštovale čak niti neke ranije odluke. Primjerice, u Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja „Kupari I“ usvojenoj još u kolovozu 2016. godine stajalo je kako je planirani rok za izradu Plana najviše 8 mjeseci, no isti se naposljetku na javnoj raspravi pojavio tek krajem listopada 2019. Međutim, ono na što treba skrenuti pozornost jest kako je u toj istoj Odluci bilo navedeno da „za izradu UPU-a nije potrebno pribavljati posebne stručne podloge, s obzirom da se postupak izrade može provesti temeljem podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata, koja će dostaviti nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima iz svog djelokruga“. Drugim riječima, za područje Kuparske doline koje predstavlja vrijednu arheološku zonu na kojemu se početkom 20. stoljeća nalazio jedan od najvažnijih industrijskih pogona na dubrovačkom području – velika parna tvornica za proizvodnju opeke koju su kasnije kupili Česi i nakon Prvoga svjetskog rata na njezinu mjestu izgradili luksuznu turističku oazu – Odlukom o izradi UPU-a nije bila propisana prethodna izrada ama baš nikakve stručne podloge.

 Kupari, 1958. Foto: arhiva Bože Benića

Skandalozno je i da Plan koji je predstavljen na javnoj raspravi uopće nije bio dobio pozitivno mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela. Osim toga, zbog proceduralne pogreške nositelja izrade, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u prosincu 2019. zatražilo je ponavljanje javne rasprave. U međuvremenu, na samom kraju postupka promptno se izrađuje konzervatorska podloga. Premda ona nije uključila najnovija saznanja koja se tiču povijesnog pregleda i prostornog razvoja turističkog sklopa, ipak je ponudila kakvu-takvu evaluaciju kulturne baštine s prijedlogom konzervatorskih smjernica. Tako se za hotel Pelegrin kaže: „Svi navedeni parametri koji uključuju ikoničku vrijednost zgrade i njenu postavu u prostoru te stanje i održivost arhitektonskog sklopa hotela Pelegrin, ukazuju na potrebu sagledavanja odgovarajućeg pristupa investitora i projektanta u smislu uspostave kvalitetnog turističkog sadržaja na predmetnoj lokaciji. U slučaju bilo koje vrste zahvata vezanog za arhitektonski sklop, potrebno je izraditi detaljnu dokumentaciju što uključuje arhitektonsku snimku postojećeg stanja i foto dokumentaciju koja, osim nužnog dokumentiranja za potrebe zahvata, treba osigurati i mogućnost znanstvenih obrada i upoznavanja javnosti o vrijednostima i dosezima arhitekture 60-ih u Hrvatskoj.“

U ponovljenoj javnoj raspravi koja je započela krajem prosinca 2019. godine, Konzervatorski odjel u Dubrovniku traži da se Plan uskladi s provedenom evaluacijom prostora i pojedinačnih građevina, te da se u tekst Plana unese sljedeći članak: „U skladu s odredbama Prostornog plana uređenja Dubrovačko-neretvanske županije i Prostornog plana uređenja Općine Župa dubrovačka, te visokom valorizacijom hotela Pelegrin u kontekstu ostvarenja moderne, nužno je prije početka bilo kakvih zahvata na hotelu Pelegrin izraditi detaljan arhitektonski snimak postojećeg stanja prema usvojenoj metodologiji dokumentiranja kulturnih dobara u mjerilu 1:50. Izrađena dokumentacija treba biti usvojena od strane nadležnog Konzervatorskog odjela“. Međutim, u tom trenutku stiže tumačenje iz vrha Ministarstva kulture, koje suprotno mišljenju Konzervatorskog odjela u Dubrovniku već izrađenu snimku hotela koja je sastavni dio projekta uklanjanja, prihvaća kao arhitektonsku snimku postojećeg stanja, iako ona nije izrađena prema spomenutoj metodologiji. Tako se odbacuje čak i onaj minimum koji bi omogućio bolje razumijevanje cjelokupnog puta razvoja naše arhitektonske misli. No u Ministarstvu se na tome ne zaustavljaju, već sve zainteresirane za istraživanje vrijednosti hotela Pelegrin upućuju samo na „znanstvenu analizu arhivske dokumentacije“. Očigledno je dakle da je jedini cilj od samoga početka bio što prije srušiti hotel i time okončati bilo kakve daljnje rasprave i nastojanja da ga se pokuša zaštititi kao kulturno dobro. Pelegrin je inače u godinama nakon Domovinskog rata bio u uporabi od strane Hrvatske vojske, a prava devastacija započela je tek njezinim povlačenjem početkom 2000-ih kada je cijeli kompleks u Kuparskoj dolini ostavljen bez ikakva nadzora i posljedično totalno devastiran. Zato bih rekao da se rušenjem hotela očigledno nastoji prikriti ne samo vlastita sramota i sve prepustiti brzom zaboravu, već se i pred interes kulturne baštine stavlja poslovni interes koji je poništava.

Kupari danas, foto: Božo Benić

Što je aktualnim planom u Kuparima predviđeno?

Nedugo nakon naše inicijative 2017. kada smo se prvi put javno očitovali o slučaju Pelegrin počeli su pritisci kako bismo se u budućnosti suzdržali od bilo kakvih javnih istupa na ovu temu. Bez obzira na to, mi smo ponovno reagirali i u ponovljenoj javnoj raspravi uputili svoje primjedbe i apel Općini Župa dubrovačka, Ministarstvu kulture, Ministarstvu državne imovine, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, stručnom izrađivaču predmetnog plana, te investitoru. Primjedbe i apel su opet supotpisali Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Na naše primjedbe odgovorio nam je tek nositelj izrade, što je uostalom njegova zakonska obveza, dok nam je Ministarstvo graditeljstva poručilo kako je „prostorno-planska valorizacija hotela Pelegrin rezultat samostalnog odlučivanja nositelja izrade, stručne valorizacije od strane stručnog izrađivača predmetnog prostornog plana i stručne valorizacije Ministarstva kulture“, te da „Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u okviru svoje nadležnosti ne može utjecati na navedeni dio postupka izrade i donošenja prostornog plana“.

Plan je naposljetku usvojen u veljači 2020. godine i od tog trenutka teče rok investitoru od dvije godine za izradu cjelokupne projektne dokumentacije i pet godina za realizaciju projekta. Ne bih se posebno  osvrtao na pritiske, neprimjerene telefonske pozive, koji su uslijedili nakon sjednice općinskog vijeća i kontinuirane pokušaje dezinformiranja javnosti i nastojanja da se naruši osobni integritet čelnih ljudi Društva samo zato što su se usudili javno izreći drugačije mišljenje i upozoriti na uporno zaobilaženje ne samo temeljnih strukovnih načela upravljanja prostorom, već i na odnos nadležnih službi prema vrijednoj kulturno-povijesnoj baštini. Stoga smo osobito zahvalni Udruženju hrvatskih arhitekata, Hrvatskoj komori arhitekata, Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i nastavnicima Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji su se u zajedničkom očitovanju suprotstavili takvim istupima.

Hotel Pelegrin, foto: Morana Rozić

Što se predmetnog Plana tiče, ovim putem još jednom treba ponoviti kako su sva strukovna društva i institucije koje prate razvoj situacije u Kuparima u svim svojim javnim istupima uvijek davali punu potporu nastojanjima da se zapuštena i devastirana zona nekadašnjega vojnog odmarališta konačno stavi u funkciju. To uključuje i nesmetano rušenje najvećega dijela građevina koje nemaju istaknutu vrijednost. No to ne znači da struka neće ne upozoravati na nepravilnosti koje uočava.

Koncept projekta Kupari I podrazumijeva gradnju dva hotela. Jedan se planira na mjestu gdje je danas Pelegrin, a on bi bio kategoriziran kao vrsta hotel iz skupine hotela prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli. Drugi hotel planira se na mjestu gdje je danas Goričina, a on bi bio kategoriziran kao vrsta turističko naselje iz skupine hoteli, također prema odredbama već spomenutog Pravilnika. Plan predviđa i obnovu hotela Grand, a u kojem bi se nalazili popratni sadržaji budućeg turističkog kompleksa.

Koji su glavni argumenti u prilog spasa Pelegrina?

Da bi se u potpunosti mogla razumjeti vrijednost hotela bila bi potrebna duža elaboracija, no ono što je vrlo važno istaknuti okolnosti su i kontekst unutar kojih dolazi do njegove izgradnje. Naime, razdoblje kraja pedesetih i početka šezdesetih godina doba je velikoga gospodarskog procvata, koji u stopu prati intenzivna izgradnja diljem Jugoslavije. Arhitektonski modernizam asimiliran je u glavne procese razvoja izgrađenog okoliša u cijelom svijetu, što posredstvom stranih arhitektonskih revija pomno prati i domaća scena, koja u povoljnim materijalno-ekonomskim uvjetima ostvaruje niz zapaženih projekata i vrijednih realizacija. Serija tih i takvih ostvarenja započinje i u turističkoj izgradnji, a otvaraju je upravo projekti u Kuparima koje potpisuje vrlo mladi, ali u to vrijeme već afirmirani sarajevski arhitekt David Finci.

Nedugo nakon što je diplomirao 1955. godine, Finci je kao projektant Sarajevske vojne oblasti počeo raditi na projektu obnove i modernizacije odmarališta u Kuparima kojim su sve do 1948. upravljali Česi. Godine 1958. Finci je konačno i predstavio Investicioni program za izgradnju Vojnog odmarališta „Plavi Jadran“ u Kuparima s popratnim urbanističko-arhitektonskim rješenjem i idejnim projektima za čak sedam građevina. Premda je taj plan naknadno izmijenjen i uvelike reduciran, pri čemu su se promijenile tj. proširile granice njegova obuhvata, na njegovim je postavkama 1962. izgrađen prvi Fincijev hotel s kavanom i lounge barom – hotel Goričina, a godinu dana kasnije i hotel Pelegrin. Ta dva hotela, zajedno s dvjema rezidencijalnim vilama u susjednoj uvali, jedine su Fincijeve realizacije na našim prostorima, budući da je on već 1966. otputovao na stručno usavršavanje u New York odakle se naposljetku nikada nije vratio. U SAD-u je ostvario blistavu karijeru, izgradivši diljem zemlje niz javnih, sportskih, turističkih, zdravstvenih, sveučilišnih i drugih kompleksa.

Gdje je Pelegrin u njegovu opusu?

Što se tiče hotela Pelegrin, on je jedinstveno i tipološki inovativno arhitektonsko djelo, čija je estetika nedvojbeno u rangu onodobnih internacionalnih tendencija. Riječ je o monumentalnom zdanju izvedenom u apstraktnoj formi obrnute krnje piramide i u potpuno novoj tipologiji otvorenoga jednotraktnoga galerijskog sustava s reprezentativnim atrijem. Dovoljno je razmotriti odnos čvrstog volumena zgrade i njezina unutarnjeg dvorišta kroz koje slobodno struji zrak kroz bočne otvore. Odmah se uočava kako je riječ o vrlo domišljatu odgovoru na lokalne klimatske uvjete, ali i na socijalni život velikog hotela. Te 1963. kada je izgrađen hotel je bio volumenom i kapacitetom najveći na Jadranu, a kritika ga je odmah opisala kao „rijetko arhitektonsko djelo koje od projekta do izvrsne izvedbe stoji daleko iznad jugoslavenskog prosjeka kao jedinstven suvremeni objekt po koncepciji, funkciji, materijalu i izrazu“. Zbog svega toga njegovu je autoru Društvo arhitekata Sarajeva dodijelilo godišnju nagradu.

Kada su prije nekoliko godina za mišljenje o Pelegrinu novinari upitali našega istaknutog arhitekta i kritičara arhitekture Maroja Mrduljaša, on je naglasio kako nije nužno štititi sve hotele i svaku modernističku arhitekturu, ali kako mi u Hrvatskoj imamo barem desetak kanonskih djela koja bi trebalo zaštititi više-manje u izvornom stanju. U ta djela ubrojio je i Pelegrin, za koji je izjavio kako je riječ o „herojskoj gesti kakvoj je teško naći pandana: obrnutoj piramidi dramatično postavljenoj na hridi“. Pritom je istaknuo kako je „upravo iz tog napetog, dinamičnog, kontrastnog, pa ipak skladnog odnosa prirode i arhitekture stvorena jedinstvena kulturno-urbana vrijednost“, potpuno ispravno zaključivši da Pelegrin ne smeta budućem razvoju Kupara kao turističkog resorta, budući da ondje ima sasvim dovoljno prostora za razne oblike novih intervencija. Mrduljaš je naposljetku u svom osvrtu sažeo i sve ono o čemu Društvo arhitekata Dubrovnik godinama govori – „hotel Pelegrin je arhitektonska ikona koje se i danas traže u arhitekturi, koje su nositelji modernih i suvremenih identiteta, zbog čega bi svaki suvisliji investitor, pa i projektant-urbanist, trebali spontano, čak i bez konzultacija stručnjaka osjetiti kakav je to kulturni i simbolički kapital, a o nadležnim službama da i ne govorimo“. Ja bih na to još dodao da je još jedno pitanje koje se ovdje postavlja koliko su uopće svijest i moral onih koji su u procese u Kuparima uključeni, bilo da su donositelji odluka bilo da su graditelji, sposobni i kadri shvatiti to kao etički čin i pozitivnu stvaralačku mogućnost.

 Hotel Pelegrin – razglednica iz 1969. godine, arhiva Bože Benića

Nedvojbeno je da znanstveni argumenti u prilog Pelegrina kao značajne arhitekture postoje. S druge strane, argument Ministarstva kulture koje odbacuje inicijativu s obrazloženjem da takvih argumenata nema, nedvojbeno ukazuje da znanstveni argumenti nisu ti koji o slučaju odlučuju, već samo i isključivo oni politički. Kako to komentirate?

U pravu ste kada primjećujete kako znanstveni argumenti nisu ti koji o ovom slučaju odlučuju, unatoč tome što je u Zakonu o prostornom uređenju kao jedno od sedam temeljnih načela prostornog uređenja navedeno upravo uvažavanje znanstveno i stručno utvrđenih činjenica. Ponovno bih se na trenutak vratio na Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja „Kupari I“, u kojoj se kao pravna osnova za izradu i donošenje spomenutog plana uz ostalo navode tri važna dokumenta – Sporazum o utvrđivanju uvjeta i obveza za realizaciju projekta „Kupari I“ između Republike Hrvatske i Općine Župa dubrovačka iz studenog 2015. godine, zatim Odluka Vlade Republike Hrvatske o izboru investitora i davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašina, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I u Općini Župa dubrovačka iz iste godine, te konačno Ugovor o realizaciji projekta Kupari I između Republike Hrvatske i investitora, tvrtke Avenue ulaganja d.o.o. iz ožujka 2016. Već je spomenutim Sporazumom između RH i Općine Župa dubrovačka utvrđen kapacitet od 1500 ležaja, kao i obveza uklanjanja svih postojećih građevina osim hotela Grand. Pitanje koje se ovdje postavlja jest na čemu se predmetni Sporazum temelji, odnosno kako je moguće da takvoj jednoj strateški važnoj odluci nije prethodila adekvatna stručna i znanstvena evaluacija, tj. utvrđivanje kulturno-povijesne vrijednosti postojećega građevnog fonda. Umjesto toga, jednim se potezom pera nalaže uklanjanje svih postojećih građevina osim Granda, koji – uzgred budi rečeno – nema ama baš nikakvu graditeljsku, osim povijesnu vrijednost.

 Hotel Pelegrin danas, foto: Morana Rozić

Imajući sve ovo na umu, Društvo arhitekata Dubrovnik, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u već spomenutom dopisu Ministarstvu kulture 2017. godine, pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, šalju prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin kao kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Odbijenica Ministarstva stigla je u rekordnom roku, nakon svega tri dana. Pritom su odmah krenula prozivanja kako je struka zakasnila i da je zaštitu trebala tražiti kroz prostorno-plansku dokumentaciju, a ne samo rješenjem o zaštiti Ministarstva kulture. S druge strane, kada danas uspoređujete sva mišljenja koje je resorno Ministarstvo dalo na ovu temu uočavate da je godine 2017. stav bio jedan, a dvije godine kasnije bitno drugačiji, pri čemu je posebno znakovito kako se zaobilaze preporuke nadležnog Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Naravno, svima nama koji godinama pomno pratimo razvoj situacije u Kuparima od početka je jasno kako je ovdje riječ o velikome državnome poslu, te da je teško očekivati da će jedno ministarstvo kompromitirati proces prodaje državne imovine ili što jednostavnijeg davanja u koncesiju, a što jamči brz i jednostavan izvor državnog prihoda. No to jednako tako ne znači da takav modus operandi kakvome već dugi niz godina svjedočimo, i to ne samo na dubrovačkom području, već evo nedavno i u slučaju s hotelom Maestral u Brelima, može proći nezapaženo i bez reakcije stručnih krugova. Nažalost, kako je primijetio i kolega Mrduljaš, mi u Hrvatskoj još uvijek nemamo državno tijelo koje bi autoritetom potvrđenih i javno prepoznatih stručnjaka, a osobito kontinuitetom svoga djelovanja, bilo relevantno za arhitektonsku problematiku. To posebice vrijedi za našu modernističku arhitekturu, zbog čega se država njome i bavi na krajnje birokratski način. Upravo zato o svemu ovome treba javno govoriti i na primjeru Pelegrina skrenuti pozornost na drugu vrijednu modernističku baštinu, osobito onu devastiranu, za koju možda još uvijek nije kasno i koja se može i mora pretvoriti i u ekonomsku vrijednost bez da se fizički briše iz prostora.

Bazen u hotelu Kupari početkom 2000-ih, izvor: Dubrovački vjesnik br. 2769, 21.2.2004.

 Bazen u hotelu Kupari danas, foto: Božo Benić

Spomenuli ste dvije rezidencijalne vile koje se nalaze u Kuparima susjednoj uvali, a koje je također projektirao David Finci. Riječ je o građevinama koje spadaju u sam vrh ladanjske arhitekture u Hrvatskoj sredine 20. stoljeća. Vilama i manjim hotelom uz njih danas upravlja Ministarstvo obrane. Vile su izuzete iz prodaje kompleksa, relativno su dobro očuvane i koristi ih državni protokol. Manje, uglavnom neukusne, intervencije izvedene su nakon rata. Koja je arhitektonska vrijednost tih vila, odnosno smatrate li da bi one trebale imati status zaštićenog kulturnog dobra i zašto?

Svjedoci smo kako se cjelokupna graditeljska baština u Republici Hrvatskoj svakodnevno suočava s različitim izazovima i problemima, no arhitektura modernizma posebno je osjetljiva kategorija budući da se ona još uvijek nedovoljno percipira kao nasljeđe. Ipak, treba biti iskren i priznati da Hrvatska u tome nije izoliran slučaj jer su iskustva u zaštiti, očuvanju i obnovi modernističke arhitekture skromna i u međunarodnim razmjerima, odnosno da se sada nalazimo u vremenu koje značajnije započinje vrjednovanje i promjenu odnosa prema tom sloju koji je sastavni dio povijesti razvoja graditeljske misli. K tome, modernizam je na našoj obali i sloj koji je jednako važan ili čak važniji nego neka druga razdoblja.

Na dubrovačko područje internacionalni modernizam dolazi tridesetih godina, no svoj čisti izraz doseže u vrlo malom broju djela. Ladanjska kultura kao izrazito dominantan lokalni fenomen u to se doba nametnula kao svojevrsni poticaj modernom pokretu, pa na dubrovačkom području nastaje niz realizacija koje internacionalne tendencije isprepliću s lokalnom tradicijom i zatečenim graditeljskim principima. To se u Dubrovniku ponajprije očituje u izraženom senzibilitetu prema okolini i pejzažu, prostorno-funkcionalnoj organizaciji, stalnim referencama na arhitekturu renesansnih ljetnikovaca i slično. Sve te karakteristike imaju i dvije Fincijeve vile, koje su diskretno interpolirane usred borove šume na omanjem rtu u izdvojenoj zoni zapadno od Kuparskog zaljeva.

Za razliku od turističkog sklopa u Kuparskoj dolini, koji je nakon povlačenja Hrvatske vojske ostao bez nadzora, vile i hotel Galeb koji je izgrađen u njihovoj neposrednoj blizini, do danas su ostale pod upravom MORH-a, što ih je nedvojbeno zaštitilo od devastacije. Vile su svojedobno bile namijenjene smještaju visoko rangiranih vojnih dužnosnika te su bile vrlo luksuzno opremljene. Nažalost, vrijedna imovina i umjetnine otuđeni su neposredno prije i za vrijeme rata, a iako je izvorno oblikovanje interijera uvelike izmijenjeno naknadnim i kako ste dobro primijetili neukusnim intervencijama, obje su građevine u dobroj mjeri očuvale svoj izvorni vanjski izgled. Zato je važno na vrijeme na njih skrenuti pozornost i čim prije započeti sa znanstvenom evaluacijom, posebice jer su u kontekstu Dubrovnika i njegove okolice pritisci na prostor enormni. Zadataka je puno, a angažiranih stručnjaka jako malo, što je također jedan od problema s kojim se susreće sustav zaštite.

Vila I, foto: Božo Benić

Vila II, foto: Božo Benić

Društvo arhitekata Dubrovnik 2018. godine započelo je s izdavanjem strukovnog časopisa Mjera, koji je u trenutku pokretanja, a i danas, jedini časopis takvog tipa u RH. Kakav je izazov izdavati časopis u okolnostima koje su sve samo ne jednostavne?

Okolnosti su svakako izazovne, naročito zbog toga što cjelokupni posao, od pripreme koncepta i teme broja, definiranja sadržaja, autorskih priloga i stalne komunikacije sa svim suradnicima, pa sve do uredničke obrade materijala, osiguravanja financijske konstrukcije i komunikacije sa sponzorima, počiva na entuzijazmu svega troje članova uredništva, koji jedan broj pripremaju kroz cijelu godinu. Časopis je specifičan po tome što je koncentriran prvenstveno na kritičke eseje i problemske članke koji se bave najrazličitijim pojavama iz područja arhitekture, urbanizma, kulture stanovanja, prostora, kulturne baštine i njene zaštite, ali i dizajna, te likovnih i primijenjenih umjetnosti. Svaki broj ima zadanu temu koja se obrađuje multidisciplinarno, odnosno u svakom broju nastojimo objediniti znanja relevantnih stručnjaka na određenu temu. Tako smo prvi broj posvetili nasljeđu, u drugome smo pisali o javnom prostoru, a u nedavno objavljenom trećem broju o međuodnosu stanovanja i turizma.

 Hotel Pelegrin, arhiva Davida Fincija

 Zašto je još časopis važan?

Časopis naravno nema samo zadaću dokumentiranja i kritičkog sagledavanja u svrhu znanstvenog i analitičko-kritičkog doprinosa, već je osobito usmjeren prema popularizaciji arhitektonske misli i širenju svijesti o njenoj važnosti u tvorbi kulturnog identiteta. UHA-ina nominacija za nagradu Neven Šegvić za najbolji publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture, kao i godišnja nagrada Hrvatske komore arhitekata za istaknuti profesionalni doprinos konceptualnom promišljanju koja je autorskom timu dodijeljena 2020. godine na Danima arhitekata u Šibeniku, velika su obveza i odgovornost za daljnji rad. Osim toga, posebno su vrijedne i značajne suradnje koje časopis tek otvara. Primjerice, prije nekoliko mjeseci akademik Nikola Bašić uputio je ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Znanstvenog vijeća za turizam i prostor poziv uredništvu na suradnju u pripremi i organizaciji znanstvenog kolokvija na kojem bi se razmotrila tema stanovanja i turizma. Kolokvij ćemo održati sredinom svibnja, a to će također biti prilika da na vrlo visokom, stručnom i znanstvenom nivou progovorimo i o nekim temama o kojima smo ovdje razgovarali.

Društvo arhitekata Dubrovnika je recentnije ostvarilo suradnju s Gradom Dubrovnikom na izradi izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije, odnosno Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika. Kakva su iskustva?

Moram istaknuti kako nakon dugo vremena u lokalnoj politici egzistira vrlo osviješteni stav o prostoru, čemu je zasigurno uvelike doprinio višegodišnji predani volonterski rad kolegica i kolega u DAD-u. Društvo arhitekata Dubrovnik se od najranijih početaka svoga djelovanja nametnulo kao glas stručne javnosti u zaštiti prostora, redovito upozoravajući na nepravilnosti u planiranju, odsutnost vizije i jasne strategije u gospodarenju prostorom, te na kontinuiranu devastaciju dubrovačkog okoliša. S vremenom je tako upravo DAD postao jedan od najrelevantnijih aktera u zaštiti javnog interesa, što i vidim kao jednu od uloga i smisla strukovnih društava.

Društvo arhitekata Dubrovnik više je puta ponavljalo kako želi pomoći gradskoj upravi da zaustavi daljnju eskalaciju urbanističkog kaosa, pri čemu smo isticali kako je u mnogim pitanjima potrebno postići široki društveni i politički konsenzus. Grad je to naposljetku i prepoznao i pozvao nas da se aktivno uključimo u procese prostornog planiranja, odnosno da pomognemo gradskoj upravi u aktivnostima oko izrade izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika. Na temelju Sporazuma o suradnji koji smo potpisali prošlo ljeto, predstavnici stručne javnosti po prvi su se put aktivno uključili u sve procese prostornog planiranja – od pripreme odgovarajućih odluka o pokretanju postupka izrade izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije za Gradsko vijeće, do vrlo uske suradnje sa stručnim izrađivačem i gradskim upravnim odjelima koji se bave prostorom. Suradnja se pokazala izrazito izazovnom za sve nas koji smo u njoj sudjelovali. Ipak, u DAD-u optimistično gledamo prema budućnosti i vjerujemo da je Grad Dubrovnik prepoznao kako i dalje u svakom trenutku može računati na našu stručnu, profesionalnu i neovisnu pomoć u svim aktivnostima koje se tiču prostorno-planerskih procesa, posebice jer smo svi zaključili kako Dubrovniku hitno trebaju novi prostorno-planski dokumenti razvojnoga usmjerenja, koji će kao takvi u sebi inkorporirati jasnu viziju grada za dugoročni period. Prvi koraci u tome smjeru već su napravljeni.

Kako biste okarakterizirali izgradnju u Dubrovniku danas?

Nedavno me jedan kolega podsjetio na misao akademika Borisa Magaša, koji je svojedobno ovako podučavao studente: Kad se dijete dere, to jest zvuk, ali nije glazba. Kad ljudi nešto pišu ili govore, to jest tekst, ali nije literatura. Pa tako i kad ljudi nešto grade, to ne mora nužno biti arhitektura. Nažalost, u slučaju Dubrovnika puno je izgradnje, a malo arhitekture, no to ne znači da nema sjajnih primjera. Primjerice, upravo se Dubrovnik ove godine na Godišnjoj izložbi ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata može pohvaliti da je privukao pozornost stručne javnosti. Arhitekt Ivan Prtenjak, koji je neka od svojih najznačajnijih djela ostvario upravo u Dubrovniku, dobitnik je nagrade za životno djelo, zgrada studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku u Lapadu nominirana je za nagradu Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u Hrvatskoj u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, a Villa u pogledu na Svetom Jakovu za nagradu Drago Galić za najuspješnije ostvarenje u području stambene arhitekture. S druge strane, tu su i suprotni primjeri. Naime, hrvatski se prostor, naročito onaj priobalni, svakim danom sve više suočava s transformacijama koje brišu identitet i koje u lokalno ugrađuju generičke elemente i unificirane strukture, što je naročito vidljivo na površinama nekad razvijenih, a danas napuštenih i/ili neiskorištenih gradskih područja, koja se unatoč tome što predstavljaju veliki potencijal za daljnji razvoj i podizanje sveopće kvalitete života, sve više i sve brže eksploatiraju. Nedavno izgrađeni stambeno-poslovni kompleks u Gružu oko kojega su se posljednjih mjeseci lomila koplja samo je jedan od primjera. Međutim, sve ove spomenute građevine izgrađene su na temelju odredbi važećega prostornoga plana, ali s dijametralno suprotnim shvaćanjem lokacije, mogućnosti arhitekture, vrijednosti konteksta i prostora uopće. Zato ne bismo smjeli zaboraviti da je grad uvijek bio odraz društva, pa prema tome i stanje u njegovu prostoru govori upravo o temeljnim društvenim vrijednostima. Konačno, moj mi gotovo desetljetni angažman u DAD-u govori kako strukovna udruženja imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o vrijednosti prostora. I zato je osobito važna edukacija. Edukacija se mora provoditi na svim razinama strukovnog djelovanja i na što više različitih načina – izložbenim aktivnostima, tribinama, manifestacijama, predavanjima, inicijativama, javnim očitovanjima i medijskim istupima… Sve su to aktivnosti koje Društvo arhitekata Dubrovnik godinama provodi, a recentno uspostavljena suradnja s Gradom Dubrovnikom, baš kao i izdavanje časopisa Mjera, uz sve ovo ranije navedeno imaju krucijalnu važnost i ulogu.

_

Objavljeno na portalu Vizkultura, 21. travnja 2021. 

Tekst Morane Rozić i Saše Šimprage koji je donio istraživanje i popis realizacija arhitekta Davida Fincija u svijetu pronađite ovdje: https://vizkultura.hr/umro-je-arhitekt-pelegrina/

Intervju je nastao u sklopu aktivnosti projekta Motel Trogir i Mediteranske mreže modernizma.

Motel Trogir je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse – Slobodne veze iz Zagreba.

Ostale intervjue nastale u sklopu suradnje projekta Motel Trogir i Vizkulture pročitajte ovdje: vizkultura.hr/pravo-na-stan-kao-glavni-izazov/ vizkultura.hr/moderna-arhitektura-maroka/ vizkultura.hr/africki-i-azijski-opusi-hrvatskih-arhitekata/ vizkultura.hr/intervju-ivan-prtenjak/ vizkultura.hr/intervju-emin-turki/ vizkultura.hr/hrvatski-arhitekt-u-juznoafrickoj-republici/ vizkultura.hr/stanje-je-alarmantno/ vizkultura.hr/arhitektura-u-skromnim-uvjetima/ https://vizkultura.hr/urbanizam-susreta-slobostina/ https://vizkultura.hr/intervju-borislav-doklestic/ https://vizkultura.hr/politika-je-omogucila-projekte/ https://vizkultura.hr/intervju-martina-ivanus/

https://vizkultura.hr/intervju-kana/

_

Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržan je od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade Kultura nova. 

[dotaknimerijecima-blog]

Objavljeno: 9. ožujak 2017.

Produkcija: Echoden

Tekst: Dominik Tonković (Trill Tozla)

Žanr: Trap

Trap prince

1. Mrtvi Predsjednici 2. Tryhard Rap 3. Isfurao $ve 4. Zašto? 5. LoL 6. Nije me briga (feat. Splinter) 7. Dog Filter 8. U Zamci 9. Iksica

LINK:

https://www.youtube.com/watch?v=LmwuJvf21xY

Vokal, Tekst: Trill Tozla (Dominik Tonkovć), Splinter

Album: Trap Prince

Mix/Master: Echoden

Instrumental: Eitan Hyams Tekst: [Trill Tozla]: Ološ je oko mene, flešaju pare, ja brojim, al' nije me briga 

Zavidi me papirom, zavare me pare, ja brojim, jer za to me briga 

Kopiraj mi liriku, zalijepi u word, centriraj i eto ti knjiga.. 

Trill tozla sa Trill Tozle visi, satelit mi snima to zlato što "blinga" 

Nije me briga..al' nije me briga 

Briga me nije za zmije što zamute um k'o da si naroko tri slije 

Briga me nije za norme i društvo, ja živim taj život kako bih gušt'o 

Živim taj život kako bih uspio, da se ne trudim ja već bih izludio, 

Nisam ja pasivan lik, u zvijezdama nije zapisano kakav ću bit, 

I kakav ću život živit, ne piše da Splinter će biti na feat. 

 I da će ova traka bit lit, prazan je list, ja u ruci držim kist 

 Nije me briga.. 

 Ako držim keš stari, trebat će ti novi sef 

Ja sve si isplaniro, a ti živiš svoj na blef 

Ako kreneš hejtat počni kočit pun gas 

 Ne čujem te ništa koliko se trese ovaj bas 

Skidam sve sa sebe i naručujem novu turu 

Traka je lit, a Splinter će još pojačat temperaturu 

 [$plinter]: Nije me briga, tu je Trill Tozla, brijem sa njim 

Nije me briga, ja sam Sokratov pseudonim 

Zasto brijes da me briga briga me za tvoje brige 

Zas brijes da si unikat kad vas sve citam ko knjige 

Zas brijes da ne supportam svoje da sam golddigger 

Zas brijes da ne supportam svoje kad im drzim fige 

Zasto brijes ti da me mozes stici to mi nije važno 

Ja sam mršav lik, ali pušiiiim to snaaažno 

 Sa 15 sam kupio E-150, 

Zglob mi je Frozen ko Disney 

Zglob mi je freezy i jebeno klizi, 

Imam taj talent za biznis, 

 Natjeram hejtera da se objesi, 

Sa mnom je Trill na pjesmi, 

I jeben je meal u kesi Ko Shaquille O'Neal je pressing 

 Esi desi buraz? nije me briga kaak si, 

Briga me je dal si oke u jebenoj praaaksi 

Mmm yeah  wait. wow popusen roach samo bacim i zgazim, 

 Yeah.. wait.. wow.. pucam dok jebeni klip ne ispraznim 

 [Trill Tozla]: Ološ je oko mene, flešaju pare, ja brojim, al nije me briga 

Zavidi me papirom, zavare me pare, ja brojim, jer za to me briga 

Kopiraj mi liriku, zalijepi u word, centriraj i eto ti knjiga.. 

Trill Tozla sa Trill Tozle visi, satelit mi snima to zlato što blinga 

 Nije me briga..nah Ološ je oko mene, flešaju pare, ja brojim, al nije me briga

Zavidi me papirom, zavare me pare, ja brojim, jer za to me briga 

Kopiraj mi liriku, zalijepi u word, centriraj i eto ti knjiga.. 

Trill Tozla sa Trill Tozle visi, satelit mi snima to zlato što blinga ..

[gtaradi]

Sutra kreće isplata mirovina i zaostataka za ožujak

Sutra, u četvrtak 8. travnja 2021. počinje isplata mirovina za ožujak 2021. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Sutra, u četvrtak 8. travnja 2021. počinje isplata mirovina za ožujak 2021. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama. Mirovine su povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM), a uz mirovinu za ožujak, korisnicima će se isplatiti i razlika za siječanj i veljaču 2021, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Podsjećamo, AVM od 1. siječnja 2021. iznosi 69,81 kn, a stopa…

View On WordPress

#isplata #mirovine #ožujak

[123dubravko]

Za nas je 8 ožujak svaki dan!💚 Uvijek smo se borili za prava žena, posebno što se tiče rodne ravnopravnosti u svijetu rada.👭 #nota_bene_neolife #LiveBetter #ŽiviBolje #BusinessOportunity https://www.instagram.com/p/B9otv53pJJg/?igshid=1a155ppvm2nvo

#nota_bene_neolife #livebetter #živibolje #businessoportunity

[saibhaktabrasill]

Croatian, 08.AUG.2019 Om Sri Sai Ram 8. kolovoza 2019. Mnogi od vas se žale: "Kaže se da susresti svetu osobu znači uništenje grijeha (darshanam papa nashanam). Pa dobio sam daršan ne jednom, već mnogo puta, no ipak me moja zla sudbina nije napustila i puno mi je teže nego ranije!" Uistinu, možda ste došli i imali daršan, te ste zasijali svježe sjeme boravka na svetim mjestima – sjeme ljubavi, vjere, predanosti, dobrog društva, pobožnih misli, prisjećanja Božjeg imena i dr. I možda ste ovladali vještinom intenzivne obrade i pripreme tla. Sada morate pažljivo posijati sjeme u dobro pripremljeno polje pročišćenog srca. Sve do nove žetve, kada će izniknuti svježi proizvodi, morate konzumirati žito ubrano u prethodnim žetvama, nije li tako? Nevolja i tjeskoba koje sada proživljavate jesu žito prikupljeno u prethodnim žetvama, stoga nemojte tugovati niti gubiti hrabrost! Govor prigodom Shivaratrija, ožujak 1963. Osoba uistinu okrenuta Bogu ima tri osobine: čistoću, ustrajnost i strpljenje. - Baba Sathya Sai Baba www.sathyasai.org #sathyasai #saibhakta #sathyasaibaba #saibaba #saimaa https://www.instagram.com/p/B1AExeAgssg/?igshid=1a2cgixpmpjuq

#sathyasai #saibhakta #sathyasaibaba #saibaba #saimaa

[hriminal]

VINKO ZULIM, HDZ-ovac koji Općinu Seget vodi od ranih devedesetih godina, uspio je nevjerojatno: na reprezentaciju - tj. na hranu i piće na trošak proračuna - prošle je godine potrošio 171.142,19 kuna.

U restoranu Frankie Zulim je napravio račun od 2273 kune, a kod Barba Bore impresivnih 4679 kuna. Ne znamo što je poslužilo kao povod ovako visokim iznosima, no Zulim je, prema službenoj biografiji dostupnoj na internetu, rođen 8. ožujka, što znači da mu je rođendan bio svega pet dana prije nego što je po ugostiteljskim objektima demonstrirao zavidan apetit na račun poreznih obveznika.

Gledano po mjesecima, već spomenuti ožujak 2018. godine za Zulima je rekordan mjesec. U njemu je na ime reprezentacije po restoranima i dućanima potrošio ukupno 29.304 kune. Slijede tek malo slabiji travanj s 25.201,26 kuna, rujan s 22.134 kune te siječanj s 20.679 kuna.

Još jedna u nizu debelih kradezeovskh svinja koje se hrane na trošak poreznih obveznika.

#kradeze #proračun #porezi #uhljebi

[brunohorvatblr]

Svim mojim dragim prijateljicama čestitam od srca 8.ožujak Međunarodni dan žena... Uvijek budite ponosne na sebe jer svatko od nas cini mali kotacic promjena na ovome svijetu. (na lokaciji Pozega, Croatia)

[gatrogir]

Grad Trogir

veljača/ožujak/travanj 2017.

GRAĐANSKA AKCIJA TROGIR/ GAT: INCIJATIVA ZA PARK GARAGNIN

Park Garagnin Fanfogna je spomenik kulture RH budući da je jedan od najvažnijih povijesnih perivoja u Dalmaciji i Hrvatskoj.

Park se redovito ne održava od 1990-ih godina te je uglavnom zapušten i ispunjen otpadom.  

Aktualni planovi da se park uredi su pohvalni, ali se još nisu realizirali niti se zna kada će doći do realizacije.

Rad na planovima velike obnove parka ne isključuje redovito održavanje parka koje sada izostaje.  

Ovime tražimo:

1. da se park Gragnin Fanfogna odmah počne održavati i otvarati za građane u skladu sa zakonom o zaštiti prirode. Redovito održavanje znači da park treba kontinuirano čistiti od otpada, i uključiti u život grada kao javni park za Trogir.

2. da se redovito održavanje parka uvrsti u gradski proračun tj. u planove komunalnih aktivnosti za svaku godinu.

Predložene akcije ne predstavljaju ni financijski ni tehnički zahtjevne stvari te očekujemo da se odmah pristupi njihovoj realizaciji.

Odgovorno upravljanje grada ne pokazuje se obećanjima i planovima već akcijama. Od gradske uprave očekujemo da djeluje.

O poduzetim koracima očekujemo da nas obavijestite u zakonski predviđenom roku od mjesec dana.

Ovaj zahtjev pokrenula je Građanska grupa Trogir/ GAT, a supotpisuje ga niz organizacija, stručnjaka i građana iz Trogira i cijele Hrvatske.

_

PRIKUPLJANJE PODRŠKI JE U TIJEKU. FINALNI POPIS BIT ĆE OBJAVLJEN POČETKOM TRAVNJA 2017.

UKOLIKO ŽELITE PODRŽATI OVU INCIJATIVU, JAVITE SE NA FACEBOOK PROFILU GAT-a.

UPDATE: PETICIJA JE PREDANA NA NADLEŽNE GRADSKE SLUŽBE 24. TRAVNJA 2017.

_

Građanska akcija Trogir/ GAT je neformalna aktivistička grupa koja se bavi poboljšanjima Trogira.

Želja nam je zajednički potaknuti lokalni angažman na pitanjima od javnog interesa, s ciljem razvoja demokratskih procesa i građanske participacije u odlukama koje se tiču javnih dobara i upravljanja gradom. 

GAT je osnovan 2017. godine.

Grupa nije ni na koji način vezana ni uz jednu političku stranku.

_

DO SAD PRIKUPLJENE PODRŠKE:

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata

Društvo arhitekata Šibenika

1POSTOZAGRAD

Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira - Radovan

Projekt Motel Trogir/ Slobodne veze - udruga za suvremene umjetničke prakse

1.       Nataša Bodrožić, Zagreb

2.       Dobrila Kalebota, Trogir

3.       Marta Kalebota, Trogir

4.       Toni Košćina, Trogir

5.       Ana Matijaš, Split

6.       Lujana Paraman, Trogir

7.       Saša Šimpraga, Zagreb

8.       Nataša Vulas, Trogir

9.       Mario Zulim, Seget Donji

10.   Ante Milat, Trogir

11.   Ante Matijaš, Trogir

12.   Ankica Babić, Trogir

13.   Nikica Buličić, Trogir

14.   Jakša Ševo, Trogir

15.   Ivana Prga, Trogir

16.   Luce Kovačević, Trogir

17.   Petra Miše, Trogir

18.   Ivana Alajbeg, Trogir

19.   Željka Vučković, Okrug Gornji

20.   Vedrana Mamić, Trogir

21.   Iva Ševo, Seget Donji

22.   Tea Palada Alfirević, Trogir

23.   Vinka Jurjević, Split

24.   Lucija Knežević, Trogir

25.   Mirna Šimat, Trogir

26.   Vinka Kuzmanić, Trogir

27.   Jelena Ćaleta, Trogir

28.   Iris Alajbeg Vukelić, Trogir

29.   Elen Ubri, Trogir

30.   Marija Milat, Trogir

31.   Magdalena Došen, Sofija, Bugarska

32.   Tanja Vujasinović, Zagreb

33.   Andrijana Rožić, Trogir

34.   Korana Medved, Trogir

35.   Dražen Šistov, Seget Donji

36.   Marcela Stanić, Trogir

37.   Antonija Komazlić, Zagreb

38.   Mišo A. Stergar, Trogir

39.   Vedran Guteša, Trogir

40.   Ante Bilić, Trogir

41.   Marijana Plavčić Mrdaković, Trogir

42.   Ivana Ševo, Trogir

43.   Mladenka Palada, Trogir

44.   Nina Gruić, Trogir

45.   Neli Ružić, Split

46.   Marina Butorac, Zagreb

47.   Aneta Lalić

48.   Ivor Glavaš, Zagreb

49.   Igor Ekštajn, Cambridge, Massachusetts

50.   Marija Kozina, Trogir

51.   dr. sc. Sandra Križić Roban, IPU, Split

52.   dr. sc. Ana Šverko, IPU, Split

53.   Mihaela Russo, Trogir

54.   Dragica Biočić, Trogir

55.   Josipa Rejo Radenković, Trogir

56.   Nataša Radelić

57.   Maja Maljković, Trogir

58.   Tamara Brixy, Zagreb

59.   Tatjana Ciciliani, Trogir

60.   Sunčana S. Jemrić, Zagreb

61.   Nada Mirat, Trogir

62.   Magdalena Kudelik, Trogir

63.   David Kabalin, Zagreb

64.   Goran Stipčić, Trogir

65.   Goran Zulim, Seget Donji

66.   Ana-Marija Krnić, Šibenik

67.   Silvija Sentinella Likar, Trogir

68.   Marko Kovač, Split

69.   Antonela Čarija, Trogir

70.   Petra Mašće, Seget Donji

71.   Tatjana Banić, Trogir

72.   Ivana Miše, Trogir

73.   Dražen Bilić, Split

74.   Ana Bilić, Split

75.   Nikica Domić, Trogir

76.   Jerko Domić, Trogir

77.   Dorothea Peović, Trogir

78.   Marija Jadrić, Trogir

79.   Nikola Zdunić, Zagreb

80.   Josipa Odžak Parčina, Trogir

81.   Marina Kramer

82.   Ljube Duran, Trogir

83.   Darko Veršić, Trogir

84.   Ivana Zelalija, Trogir

85.   Anka Peović, Trogir

86.   Ivan Goran Žunar, Zagreb

87.   Zoran Bubrić, Trogir

88.   Hrvoje Kurolt, Trogir

89.   Goran Kerić

90.   Vladimir Radić, Trogir

91.   Katarina Žarković, Trogir

92.   Ivanka Idvorac, Trogir

93.   Romana Vukman, Trogir

94.   Marija Žaja, Trogir

95.   Jerko Šimić, Trogir

96.   Biserka Filipović, Trogir

97.   Ljuba Zovko,

98.   Petar Rogulj, Trogir

99.   Ines Šimac Buličić, Trogir

100.     Anita Matekalo Kekić, Trogir

101.     Daniela Zelić, Trogir

102.     Marijo Spajić, Zagreb

103.     Ivan Buble, Trogir

104.     Marija Miše, Trogir

105.     Jadran Muštra

106.     Tomislav Tukša, Zagreb

107.     Srećko Paraman, Trogir

108.     Perislava Paraman, Trogir

109.     Mirinda Paraman, Zagreb

110.     Filip Paraman, Zagreb

111.     Oliver Vidović, Split

112.     Petra Baleta, Split

113.     Meri Prar, Split

114.     Danica Ergovac, Split

115.     Vele Srdelić, Split

116.     Mario Bodružić, Trogir

117.     Jure Brkan, Trogir

118.     Ljerka Čulina, Zagreb

119.     Mira Matijaš, Marina

120.     Ivan Matijaš, Marina

121.     Vice Matijaš, Marina

122.     Zlatko Kitanovski, Ohrid, Makedonija

123.     dr. sc. Ivo Babić, Trogir

124.     dr. sc. Dunja Babić, IPU, Trogir

125.     dr. sc. Danka Radić, PMS, Okrug Gornji

126.     Aleksandra Bilić Petričević, Split

127.     Jelka Kalebota, Trogir

128.     Ivan Kalebota, Trogir

129.     Ivana Vajić, Trogir

130.     Mario Vajić, Trogir

131.     Milan Vajić, Trogir

132.     Emica Vajić, Trogir

133.     Ana Zokić, Trogir

134.     Ivan Zokić, Trogir

135.     Hrvoje Zokić, Trogir

136.     Ljubica Šesto, Solin

137.     Stipe Tičinović, Kostanje

138.     Tomislav Stričević, Trogir

139.     Ivana Čerkezović Šimek, Trogir

140.     Vesna Vetma, Trogir

141.     Toni Vetma, Trogir

142.     Nikola Čulin, Trogir

143.     Dragica Čulin, Trogir

144.     Tomislav Čulin, Trogir

145.     Antonia Čulin, Trogir

146.     Karlo Mlačić, Trogir

147.     Marin Mlačić, Trogir

148.     Mirjana Mlačić, Trogir

149.     Danica Stipanović, Trogir

150.     Marijan Stipanović, Trogir

151.     Marina Biočić, Trogir

152.     Ana Čarija, Trogir

153.     Katarina Vukman Čarija, Trogir

154.     Duje Maljković, Trogir

155.     Joško Kelam, Trogir

156.     Romana Pomenić, Trogir

157.     Ivana Boras, Trogir

158.     Luciano Russo, Trogir

159.     Marina Abaza, Trogir

160.     Helena Ilić

161.     Ivana Vidović, Trogir

162.     Andrea Božić, Trogir

163.     Tom Saban

164.     Ivana Orešić, Trogir

165.     Ružica Jakšić, Trogir

166.     Ursa Vukman, Trogir

167.     Dubravko Škokić, Trogir

168.     Tončica Milat, Trogir

169.     Tonči Bakica, Trogir

170.     Eci Marčela, Split

171.     Anica Bodrožić, Trogir

172.     Ivana Geić, Trogir

173.     Marin Giljanović, Split

174.     Anka Zelalija, Trogir

175.     Mihovil Dekaris, Trogir

176.     Mario Rožić, Trogir

177.     Ivica Šimić, Cologne, Germany

178.     Jelena Pajčić, Trogir

179.     Tonka Majković, Edmonton, Kanada

180.     Vilma Miše Zubčić, Slatine

181.     Nikolina Domić, Trogir

182.     Renata Dragicevic Ruda, Gothenburg, Švedska

183.     Vesna Ivčević, Trogir

184.     Ilija Radić, Okrug Gornji

185.     Katarina Maglaić, Trogir

186.     Jelena Rožić, Trogir

187.     Lyn Bareta, New Zealand

188.     Arijeta Tironi, Trogir

189.     Jelena Barada, Seget Donji

190.     Mirjana Bašić, Trogir

191.     Sanja Acalija, Kaštela

192.     Jelena Plejić Senjanin Trogir

193.     Dajana Plejić Trogir

194.     Anita Brakus Kedžo, Split

195.     Siniša Klišmanić Trogir

196.     Silva Maravić Trogir

197.     Miroslava Djokić, Beograd

198.     Vinka Kahriman

199.     Lina Tabak Split

200.     Mirjana Civadelić Trogir

201.     Lorena Burić, Trogir

202.     Vlado Petrovič, Kozje, Slovenija

203.     Tomislav Ercegović, Trogir

204.     Dijana Bojić, Seget Donji

205.     Terezija Grcić, Bilje

206.     Špiro Babić, Trogir

207.     Ojdana Pelja, Trogir

208.     Ivana Tomaš, Trogir

209.     Antonia Babić, Trogir

210.     Stela Grgić, Omiš

211.     Milena Hrstić, Trogir

212.     Anita Nikol, Trogir

213.     Anita Kero, Trogir

214.     Ivan Ivica, Trogir

215.     Mirjana Tešija

216.     Mara Stojisavljević, Trogir

217.     Mira Bozan, Trogir

218.     Ivana Lučin, Trogir

219.     Nada Geić, Trogir

220.     Danijel Dane Rožić, Trogir

221.     Ana Tomić, Trogir

222.     Niksa Koc, Trogir

223.     Danijela Omrčen

224.     Nikša Hrabar, Trogir

225.     Ljerka Vuković Jelčić, Trogir 

226.     Irena Ivačić, Trogir

227.     Marko Bakica, Trogir

228.     Tomislava Ercegović, Trogir

229.     Jelena Čavala, Trogir

230.     Marinko Šalov, Paderborn, Njemačka

231.     Michael Guina

232.     Milena Belas, Trogir

233.     Milena Hrstić, Trogir

234.     Biljana Kudelik, Trogir

235.     Lina Tabak, Split

236.     Tomislava Mamut, Trogir

237.     Snježana Mayer, Trogir

238.     Marija Munjiza, Split

239.     Stella Jagatić, Trogir

240.     Josipa Zeko, Trogir

241.     Biserka Filipović, Trogir

242.     Danijela Drezga, Trogir

243.     Gorana Šantić, Trogir

244.     Andrijana Rebić, Split

245.     Marjan Munjiza, Trogir

246.     Ljiljana Geić Arsekin, Trogir

247.     Ana Coce, Trogir

248.     Marijana Mare Stipčić, Trogir

249.     Vedran Gutesa, Trogir

250.     Katija Sorić, Trogir

251.     Dina Slade, Trogir

252.     Iva Gojun Perica, Trogir

253.     Susanne Staničić, Trogir

254.     Gordana Ničetić Banić, Seget Donji

255.     Nikolina Miše, Trogir

256.     Mario Derossi, Trogir

257.     Rina Posavec

258.     Davorka Tica

259.     Mihaela Pažanin, Trogir

260.     Kristina Jurić, Trogir

261.     Lidija Lušić Jamnik

262.     Anka Guina, Trogir

263.     Snježana Mlačić, Trogir

264.     Ana Romac, Split

265.     Antonela Guina, Trogir

266.     Kornelia Žaja, Trogir

267.     Lidija Vukman, Trogir

268.     Toni Guina, Trogir

269.     Tomislava Kunkić, Trogir

270.     Ivanica Meštrović, Trogir

271.     Antonio Jurić, Trogir

272.     Toni Petrović, Trogir

273.     Marina Milat Vuković

274.     Jelka Palada, Perth, Australija

275.     Petra Bonačin, Kaštel Stari

276.     Senka Guina, Trogir

277.     Katarina Kazoti

278.     Ana Karabotić, Zagreb

279.     Javorka Kvaternik, Split

280.     Ilija Radić, Okrug Gornji

281.     Tanja Brešan, Berlin, Njemačka

282.     Renata Sorić, Trogir

283.     Mare Šoda, Berlin, Njemačka

284.     Stjepan Beričević, Trogir

285.     Mila Žižak, Trogir

286.     Božidar Žižak, Trogir

287.     Denis Gabre, Trogir

288.     Miro Zulim, Seget Donji

289.     Marija Špika, Seget Donji

290.     Alen Špika, Seget Donji

291.     Željko Radonić

292.     Anthony Miše, Trogir

293.     Marina Mamut, Trogir

294.     Sanja Hrsto, Trogir

295.     Anita Žižak, Trogir

296.     Branko Skoko, Split

297.     Nikša Tironi, Trogir

298.     Karmen Škrlj, Trogir

299.     Dolores Špika, Trogir

300.     Vedran Guteša, Trogir

301.     Nela Jagatić, Trogir

302.     Senka Špika, Trogir

303.     Jelka Rožić, Trogir

304.     Anđela Civadelić Vardić, Trogir

305.     Ivona Dujić

306.     Ana Pažanin, Trogir

307.     Sasha Mesheg, Moskva, Rusija

308.     Sara Kalebota, Trogir

309.     Josipa Rejo Radenković, Trogir

310.     Maja Kandžija, Trogir

311.     Martina Baričević, Trogir

312.     Antoneta Modrić, Trogir

313.     Marin Vuletić, Trogir

314.     Valerija Brkan, Trogir

315.     Luka Vuković, Trogir

316.     Dijana Zelić Gulišija, Trogir

317.     Karmen Piveta Draženović, Trogir

318.     Marija Svilan, Trogir

319.     Ratko Bartulović

320.     Dina Franić, Trogir

321.     Antonija Čulin, Trogir

322.     Ivana Svilan, Trogir

323.     Silvana Radić

324.     Dijana Kuvačić

325.     Ana Vanjaka, Trogir

326.     Blanka Vukelić, Trogir

327.     Suzana Škugor Friganović, Zagreb

328.     Stipe Coce, Trogir

329.     Jasenka Peran, Trogir

330.     Vera Mielen Tomašević, Trogir

331.     Marica Sinovčić, Trogir

332.     Jelena Bakica Radić

333.     Diana Žilić

334.     Ivana Balić, Split

335.     Silvia Zaplatić, Zagreb

336.     Marija Puović, Trogir

337.     Matea Špika, Seget Donji

338.     Milena Bubrić, Trogir

339.     Ivanka Hrabar, Plano

340.     Marina Šantić, Trogir

341.     Tatjana Nebić, Trogir

342.     Anna Sparmajer, Slatine

343.     Ružica Babić, Zagreb

344.     Roko Katalinić, Trogir

345.     Marija Zulim Ivačić, Seget Donji

346.     Ivica Alić, Trogir

347.     Dragana Đimbeg, Trogir

348.     Dinko Svilan, Trogir

349.     Daria Duilović, Trogir

350.     Mara Rožić, Trogir

351.     Petar Rožić, Trogir

352.     Jurica Berket, Trogir

353.     Marijana Berket, Trogir

354.     Nick Zednik, Kaštel Novi

355.     Mara Beljan, Trogir

356.     Stjepan Kudelik, Trogir

357.     Biljana Kudelik, Trogir

358.     Milena Đimbeg, Trogir

359.     Božena Šimić, Trogir

360.     Jozo Zulim, Trogir

361.     Ivica Čudina, Trogir

362.     Tomislav Berić, Trogir

363.     Frano Stazić, Trogir

364.     Tomislav Muštra, Trogir

365.     Igor Vidović, Trogir

366.     Ivana Vidović, Trogir

367.     Nera Svilan, Trogir

368.     Tomo Jadrić, Trogir

369.     Duje Šubić, Trogir

370.     Ivan Dobrić, Kaštela

371.     Ante Munjiza, Trogir

372.     Ivan Botin, Kaštela

373.     Toni Ugrina, Trogir

374.     Anđela Žižić, Trogir

375.     Lea Cvetko, Trogir

376.     Ivona Matijaš, Marina

377.     Toni Vikman, Trogir

378.     Maja Rubignoni, Trogir

379.     Ivo Rubignoni, Trogir

380.     Dominik Stipčić, Trogir

381.     Andrea Novak, Trogir

382.     Marija Tomaš, Trogir

383.     Ljiljana Šimić, Trogir

384.     Mirjana Ćaleta, Trogir

385.     Mara Ćaleta, Trogir

386.     Dina Tomaš, Trogir

387.     Sanja Ivančev Rapić, Trogir

388.     Milica Budić, Trogir

389.     Doris Čavka, Trogir

390.     Vedran Modrić, Trogir

391.     Ivan Hrabar, Trogir

392.     Ana Miše, Zagreb

393.     Ranko Munk, Zagreb

394.     Igor Klarić, Trogir

395.     Paško Vrbat, Trogir

396.     Milan Zelalija, Trogir

397.     Dragana Zelalija, Trogir

398.     Mario Abaza, Trogir

399.     Duška Zelalija, Trogir

400.     Dino Zelalija, Trogir

401.     Ive Šantić, Trogir

PUNO HVALA SVIMA! SVAKA PODRŠKA ČINI RAZLIKU!

[vecernjak]

Raguž i Mladež 'Devedesetke' dijelili ruže

Raguž i Mladež ‘Devedesetke’ dijelili ruže

Povodom Međunarodnog dana žena, članovi Mladeži HDZ-a 1990, predvođeni predsjednikom stranke Martinom Ragužem, jučer su na mostarskim ulicama dijelili ruže pripadnicama ljepšega spola.

Raguž je istaknuo kako u našoj sredini još uvijek caruje konzervativna svijest koja nastoji žene potisnuti samo u područja doma i obitelji, a odgovornost na svima nama je da gradimo nove dimenzije društva u kojem…

View On WordPress

#8. ožujak #hdz 1990 #Martin Raguž

[sasadim]

Happy March 8 all the ladies... Srecan 8 mart svim damama... Sretan 8 ožujak svim damama .. Happy 8. marec vse dame .. Среќен 8 март на сите госпоѓи .. Честит 8-ми Март всички дами .. Happy 8 Μάρτη όλες τις κυρίες .. Happy March 8 all the ladies... Glücklich 8. März alle Damen .. Bonne Mars 8, toutes les dames .. Buon 8 marzo tutte le donne .. Boldog március 8. minden a hölgyek .. Happy 08 marca wszystkie panie .. Feliz 08 de março todas as mulheres .. Happy 8 martie toate doamnele .. Днем 8 марта все дамы .. Happy 8.března všetky dámy .. Mutlu 8 Mart tüm bayanlar .. Happy 8 maaliskuu kaikki hyvät .. Glad 8 mars alla damer .. Feliz 08 de marzo todas las damas .. سعيد 8 مارس جميع السيدات.. שמח מרס 8 כל הנשים .. แฮปปี้ 8 มีนาคมถึงผู้หญิงทั้งหมด.. #happy8march #womanday #8march #8mart #srecan8mart #relaxgym #relaxgymcuprija #sasadim #sasadimitrijevic #personaltrainer #onlinetrainer #onlinecoach #onlinementor (at Relax GYM - Cuprija)

#onlinecoach #8march #onlinementor #personaltrainer #8mart #womanday #relaxgymcuprija #srecan8mart #sasadimitrijevic #relaxgym #happy8march #sasadim #onlinetrainer