zoranphoto

[zoranphoto]

Plenković je prijavljen Europskoj komisiji! Prvo pismo već mu je stiglo: Do kraja idućeg tjedna kreću novi problemi

Više od 40 dana traje štrajk oko 7.000 pravosudnih službenika, što je pravosuđe dovelo pred slom. Potvrdio je to u više navrata i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je baš zbog problema u ovom sustavu ušao u sukob s premijerom Andrejom Plenkovićem. Dobar dio HDZ-ovaca štrajkom u pravosuđu nije oduševljen, no oni bliski predsjedniku Vlade tvrde kako on nema namjeru, i ne može odustati radi toga što smatra kako bi njegovo odustajanje izazvalo lavinu novih zahtjeva, i moguće nove štrajkove.

Otišlo je predaleko 

”Sada je sve to otišlo predaleko, da Plenković sada popusti postavilo bi se pitanje što je čekao do sada i zašto odmah ljudima nije podigao plaće. On se ovim odugovlačenjem definitivno doveo u nepovoljan položaj, premijer je ovime politički sigurno na gubitku, a posljedice za pravosuđe biti će nesagledive”, kaže naš sugovornik iz vladajućih redova koji i premijerove medijske istupe opisuje kao neprepoznatljive. ”Plenković se pred novinarima smije, odmahuje rukom, ali ostaje bez riječi, a to za njega nije karakteristično. Kao što odbija odgovoriti na konkretna pitanja o aferi u HEP-u, tako Plenković izbjegava odgovoriti na pitanja koja se odnose na konkretne posljedice štrajka u pravosuđu”, navodi naš sugovornik koji kao problem ističe i to što je Plenković umjesto u pregovore sa štrajkašima ušao u sukobe s Dobronićem, i to po svemu sudeći radi toga što je uvjeren kako iza štrajka u pravosuđu stoji predsjednik Zoran Milanović. ”Premijer možda može propitkivati Dobronićeve poruke, ali on je počeo gubiti kontrolu pa je počeo neprimjereno komunicirati što je vidljivo na primjeru toga što je Dobroniću poručio kako se ne ponaša normalno. Kako god da se Dobronić upozoravao on nije daleko od istine onda kada kaže da stanje koje traje više od mjesec dana nije održivo. Nije to teza koju zagovara samo predsjednik Vrhovnog suda već je to teza koju zagovara i većina odvjetnika i sudaca u zemlji, koji su zabrinuti i za ono što će se događati kada se štrajk stopira.    

Obavještena Europska komisija

Problem zbog kojeg su u Plenkovićevoj stranci dodatno zabrinuti jest to što je o štrajku službenika koji je doveo do blokade i nefunkcioniranja pravnog sustava obavještena Europska komisija što možda i jest razlog radi kojega se u Vladi počelo progovarati o dodatku na plaću u iznosu od deset posto koji bi mogao riješiti ovaj kolaps u pravosuđu. No, kako tvrde upućeni Vlada ovaj rast nudi svim državnim službenicima i namještenicima koji su po trenutnim plaćama na dnu ljestvice po plaćama u državnoj službi, i to prema tabeli koju je napravila Svjetska banka. Po toj tabeli upravo su pravosudni službenici najpotplaćeniji u državnim institucijama. ”Plenković razmatra opciju da svi koji su na dnu liste dobiju dodatak na plaću od deset posto, a onda bi se naredne godine kad na snagu stupi Zakon o plaćama u državnom i javnom sektoru pretočio u koeficijente, ali i oko toga će se teško dogovoriti jer pravosudni službenici i namještenici traže dodatak na plaću od 25 posto za pravosudne službenike i namještenike, a osim toga zahtijevaju da im se i dani provedeni u štrajku plate”, kaže naš dobro upućeni sugovornik iz Vlade te dodaje da bi Plenković ukoliko nešto ne poduzme do konca idućeg tjedna mogao imati problema i sa štrajkom u policiji jer su njihovi sindikati tim za štrajk već pripremili. Da će Plenković zaista nešto morati poduzeti jasno je i iz pisma kojega je nedavno primio ministar pravosuđa Ivan Malenica kojemu se obratio glavni tajnik EPS-a Jan Willem Goudriaan koji je dao potporu zahtjevima SLSN-a za povećanjem plaće od 400 eura za pravosudne dužnosnike, a pored toga on je iskazao zabrinutost time što Malenica odugovlači s dogovorima, no ono što u HDZ-u vrlo dobro znaju jest to da Malenica s ovim odugovlačenjem nema ništa. ”On je zaista korektan ministar, ali kao i u svim ostalim štrajkovima do sada ne može Malenica ni bilo koji drugi ministar nekome dizati plaće, to je odluka za koju blagoslov daje Plenković. Nikome u Hrvatskoj to nije potrebno crtati, svi to znaju, i zato svi sindikalni šefovi i sindikati generalno nastoje zaobići ministre i sjesti na pregovore s Plenkovićem, jer svi oni koji su s Plenkovićem pregovarali i jesu postigli dogovore i ostvarili svoja prava”, zaključuje na koncu naš sugovornik iz HDZ-a. Dnevno.hr Read the full article

#andrejplenković #eu #hrvatska #politika

[zoranphoto]

Obitelj s djecom na brodu tražila zaklon od oluje, koncesionar im prerezao konope: ‘Plovili smo po mraku’

          S otoka Žirja stiže uznemirujući video koji je snimio slovenski nautičar u uvali Tratinska. Naime, Slovenac je, kako je ispričao za Morski.hr, posljednja dva tjedna plovio šibenskim i zadarskim arhipelagom, pa je tako preplovio put između Dugog otoka, Kornata i na kraju Žirja, gdje se u Tratinskoj vali želio sakriti od nevremena prije dva dana. No, onda je doživio nešto, što bi u normalnoj situaciji bila neugodnost i prekršaj, ali u situaciji pred oluju doslovno kazneno djelo.

‘Prerezao je dva konopa na bovi, morali smo po mraku ploviti do Kaprija’

“Koncesionar nam je prerezao užad zbog spora s nama, što je teško kazneno djelo. Pokažite svojim čitateljima video i upozorite ih na neljubaznog, pa čak i opasnog koncesionara”, iznio je ovaj slovenski gost. “Jučer navečer u Tratinskoj uvali – Žirje. Došli smo se vezati za bovu da pobjegnemo od nevere s dvoje djece na brodu. Htjeli smo se dogovoriti s koncesionarom za odvoz smeća, jer on bi se trebao pobrinuti za organizirani odvoz smeća. Smeće stvarno nismo imali prilike negdje drugdje odložiti. Evo, nije htio odnijeti smeće, ali je rekao da će nam, ako ne platimo, odmah prerezati konopce. Rekli smo da ćemo u tom slučaju zvati policiju. Budući da nismo htjeli platiti, pa je navečer u 20:30 prerezao dva konopa na bovi tako da smo onda morali po mraku ploviti do Kaprija”, kaže ovaj nautičar, koji zbog ovog divljačkog postupka, kojeg je ovjekovječio videom, ne savjetuje vezanje na bovu u Tratinskoj uvali. “Kako se nautičari mogu osjećati sigurnima s ovakvim koncesionarskim odnosom?”, pita se nautičar. Video koji prikazuje mušku osobu¸u brodici registracije ŠB 277456 koja kida privezane konope za bovu, te ih baca na plovilo osobi koja to snima i govori da će sve objaviti na internetu.    

Prijeti mu kaznena prijava

Ne ulazeći u razloge ovakvog koncesionarovog ponašanja, treba naglasiti da ovo sa snimke nema baš nikakvu podlogu u nijednom hrvatskom zakonu, pravilniku, niti dozvoli o koncesiji! U starom Zakonu o pomorskom dobru koji je još uvijek na snazi, stoji kako u ovakvim situacijama koncesionaru prijeti gubitak koncesije, dok je novi još stroži i rigorozniji. Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama daje se koncesijsko odobrenje. Sve koncesije na pomorskom dobru i koncesijska odobrenja daju se na temelju prava koja na pomorskom dobru ima Republika Hrvatska. Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje osobama iz članka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe ili korištenja. Isključenje predviđeno stavkom 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju. Drugim riječima, dok je viša sila u pitanju, što sklanjanje plovila s obitelji u slučaju najavljenog opasnog nevremena apsolutno jest, ovom čovjeku prijeti kaznena prijava, a koncesionaru i oduzimanje koncesije. Dnevno.hr Read the full article

#koncesionar #morskodobro #turisti #zakonnevrijeme

[zoranphoto]

Ministarstvo financija Austrije : Upozorenje na lažnu e-poštu i SMS

Ministarstvo financija upozorava protiv lažnih e-mailova i SMS poruka. Kaže se da ih šalje austrijski digitalni ured - oesterreich.gv.at. Primateljima se daje iluzija povrata novca, za što se od njih traži da ispune online prijavu. Međutim, hiperlink sadržan u e-mailovima ili SMS-ovima vodi do lažne web stranice u stilu FinanzOnline, gdje je potreban unos osobnih podataka, posebice podataka o računu.

Ministarstvo financija upozorava na phishing e-mailove

Ministarstvo financija u ponedjeljak je naglasilo da su phishing mailovi pokušaj prijevare te da su poslane e-mailovi i SMS poruke te povezane web stranice krivotvorine: "Informacije Ministarstva financija uvijek su u obliku obavijesti i šalju se poštom ili u pretinac FinanzOnline." Od građana se nikada ne bi tražilo da dostave osobne podatke poput lozinki, podataka o kreditnoj kartici ili podataka o bankovnom računu. Upućen je apel građanima da uvijek provjeravaju točnu adresu pošiljatelja e-mailova te da u sumnjivim e-mailovima ne klikaju na linkove ili privitke. Umjesto toga, sumnjive poruke treba odmah izbrisati. Više informacija o prijevarama kojima se služe prevaranti, karakteristikama pokušaja prijevare i potrebnim sigurnosnim mjerama možete pronaći u mapi „Čuvajte se prijevara! Ne dajte priliku internetskim prevarantima“ koja je dostupna na stranicama Ministarstva financija – na adresi https://www.bmf.gv.at/ – i može se dobiti u svim poreznim uredima. Zoran / TV Wien Image by Cliff Hang from Pixabay Read the full article

[zoranphoto]

Netrpeljivost raste iz dana u dan: Spaljen još jedan Kuran

Pred iračkim veleposlanstvom u Kopenhagenu manja skupina prosvjednika zapalila je Kuran, svete knjige islama. Ovaj čin mogao bi rezultirati pogoršanjem odnosa među stanovništvom. Naime, skupina naziva Danski patrioti sličan je prosvjed u Kopenhagenu održala prošli tjedan, prenoseći sve uživo na Facebooku. Members of Danish fascist group desecrate Quran in front of Iraqi embassy in Copenhagen. Left vid shows an ultranationalist group burning Islamic holy book, following the example of an Iraqi man who set fire to the Quran in Stockholm. Uproar from Iraq with a mass of furious… pic.twitter.com/k7vkQmh43z — Mats Nilsson (@mazzenilsson) July 22, 2023       U Bagdadu se održao i kontra prosvjed zbog oštećivanja i paljenja Kurana u Švedskoj i Danskoj, a na skupu koji su sazvale vladajuće iračke stranke i oružane skupine, dijelom bliske Iranu. Podsjetimo, prošlog tjedna svetu knjigu Islama u Švedskoj je ispred džamije zapalio 37-godišnji irački izbjeglica. Ranije ove godine isto je napravio krajnje desni političar Rasmus Paludan, ispred turskog veleposlanstva u švedskoj prijestolnici. Islamski svijet osudio je te činove, a tisuće ljudi izašlo je na prosvjede na ulice muslimanskih država. Stotine ljudi u subotu je upalo u švedsko veleposlanstvo u središtu Bagdada te ga zapalilo, a vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnei pozvao je na “najteže kazne” za paljenje Kurana te ustvrdio da je Švedska “krenula u boj protiv muslimanskog svijeta”, ne kažnjavajući one koji su odgovorni. Švedski dužnosnici su osudili čin, no rekli su da ne mogu intervenirati zbog pravila o slobodi govora. Dnevno.hr Image by Pexels from Pixabay Read the full article

#danska #kopenhagen #quran #švedska

[zoranphoto]

Majka ubila svoje dvije kćerkice: Mlađa imala samo sedam mjeseci

Stravična tragedija dogodila se danas prijepodne u Austriji. Kako javlja ORF, 36-godišnja majka oduzela je život vlastitoj dječici, djevojčicama starim samo sedam mjeseci i sedam godina. Nakon toga žena je sjela u auto i pokušala presuditi i samoj sebi, zajurivši se u stablo, no ipak je preživjela i život joj nije u opasnosti. Užas se dogodio u Absdorfu kraj Tullna u pokrajini Donjoj Austriji. Sve je započelo pozivom oca policiji, koji je rekao “da ga je nazvala supruga i rekla da je ubila njihovo dvoje zajedničke djece, a sada će i sebe”. Policija je odmah izašla na mjesto događaja i kroz otvorena vrata balkona ušla u zajedničku kuću bračnog para. Austrijski mediji pišu kako su i službenici ostali u šoku kada su vidjeli užas ispred sebe, tjelesa djevojčica utopljenih u bazenu. Nažalost, u tom trenutku više im nitko nije mogao pomoći. Dnevno.hr Read the full article

[zoranphoto]

Srpkinja otkrila istinu o radu u Hrvatskoj: ‘Ovoliko zaradim kao čistačica na Krku’

Sve je više ljudi koji iz Srbije ljeti dolaze u Hrvatsku kako bi radili na Jadranu zaradili za život tijekom zime. Jedna od njih je i Marija Ć., koja četvrtu godinu zaredom dolazi raditi na Krk. “Za to sam se odlučila 2019. i od tada svako ljeto, čak i za vrijeme pandemije, idem na Krk raditi kao sobarica. Nalazim se u apartmanskom naselju u kojem radim, a obroke imamo osigurane u restoranu. Moja plaća je nešto manja od 1.000 eura, ali skupi se nešto eura i od gostiju. Troškova gotovo da i nemam, slobodno vrijeme većinu provodim na plažama, pa svake sezone svu zaradu vratim u Srbiju”, priča Marija koja priznaje kako posao ima i nekih mana. “Doduše, ponekad to nije ugodan posao. Pa dolaze malo neuredniji gosti, svaki dan za sobom ostavljaju kaos. U kompleksu uvijek postoji bar jedna soba u neredu. Moram upozoriti sve koji su zainteresirani za ovaj posao da će se sve gledati”, kaže.

Osigurani smještaj i hrana

Kako piše Kurir, Hrvatskoj je sve više oglasa da se traže sobarice, a plaće su gotovo kao one u Njemačkoj. U većini slučajeva osiguran je smještaj, hrana i zahtjev za radnu i boravišnu dozvolu.     U oglasima se vidi kako čistačice u Hrvatskoj mogu zaraditi oko tisuću eura s bonusima. Ranije su u nekim oglasima nudili i dvije, pa čak i tri tisuće eura za taj posao. Slične su plaće i u Grčkoj. Tako obiteljski hotel na Krfu tijekom ljetne sezone nudi plaću sobarice od 1200 eura. Radi se 6 dana u tjednu od 6 do 8 sati dnevno, smještaj je osiguran. Dnevno.hr Image by Simon Kadula from Pixabay Read the full article

#hrvatska #radnici #srbija #turizam

[zoranphoto]

Zelenski prijeti osvetom nakon smrtonosnog napada: Velika opasnost gomila se u Bjelorusiji, sastaju se Putin i Lukašenko

Rusija je tijekom noći pokrenula napade na crnomorsku luku Odesa, ubivši jednu osobu i ranivši 19 drugih, uključujući četvero djece, rekli su ukrajinski dužnosnici. Odesa je važno mjesto u Ukrajini, koristi se kao glavna luka za izvoz žitarica. “Odesa, još jedan noćni napad čudovišta”, rekao je na Telegramu Oleh Kiper, guverner regije Odesa u južnoj Ukrajini. “Nažalost, imamo jednog poginulog civila”. Kiper je ranije rekao da je prema preliminarnim informacijama 14 osoba prevezeno u bolnicu, uključujući troje djece. U sinoćnjem napadu na Odesu teško je oštećena i pravoslavna katedrala Preobraženja. Radi se o najvećoj pravoslavnoj crkvi u tom lučkom gradu izgrađenoj u 18. stoljeću, koja je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Rusija je gotovo svakodnevno napadala Odesu i druge ukrajinske objekte za izvoz hrane tijekom prošlog tjedna nakon što se Moskva povukla iz sporazuma o morskom koridoru koji je omogućio siguran transport ukrajinskog žita.     Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je na Telegramu da je Rusija lansirala visokoprecizne projektile Onyx i krstareće projektile Kalibr na Odesu u nedjelju iza ponoći.

Zelenski bijesan: Nema opravdanja za rusko zlo

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je “odmazdu” Rusiji kao odgovor na napad na katedralu u Odesi. “Svima koji su stradali u ovom posljednjem terorističkom napadu pruža se pomoć”, rekao je na Twitteru. “Zahvalan sam svima koji pomažu ljudima i svima koji su s Odesom u mislima i emocijama. Prebrodit ćemo ovo. Vratit ćemo mir. A za to moramo pobijediti rusko zlo”, objavio je Zelenski.   Missiles against peaceful cities, against residential buildings, a cathedral… There can be no excuse for Russian evil. As always, this evil will lose. And there will definitely be a retaliation to Russian terrorists for Odesa. They will feel this retaliation. All those who… pic.twitter.com/gcpD30BFP1 — Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 23, 2023  

Putin se sastaje s Lukašenkom

Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko sastat će se u nedjelju dva dana nakon što je Moskva upozorila da će se svaka agresija na njenog susjeda i najvjernijeg saveznika smatrati napadom na Rusiju. Nakon što je Poljska ranije ovog tjedna odlučila premjestiti vojne jedinice bliže svojoj granici s Bjelorusijom kao odgovor na dolazak Wagnerovaca u tu zemlju, Putin je rekao da će Moskva upotrijebiti sva sredstva koja ima kako bi reagirala na bilo kakvo neprijateljstvo prema Minsku. Kremlj je rekao da je Lukašenko u radnom posjetu Rusiji i da će razgovarati s ruskim predsjednikom o daljnjem razvoju “strateškog partnerstva” dvije zemlje. Iako nije poslao vlastite trupe u Ukrajinu, Lukašenko dopustio je Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje svoje invazije na Ukrajinu u veljači 2022. i od tada se redovito sastaje s Putinom. Dvije su zemlje održale više zajedničkih vojnih vježbi, a u lipnju je Lukašenko dopustio da se njegova zemlja koristi kao baza za rusko nuklearno oružje, što je potez koji je Zapad uvelike osudio.

Nove satelitske snimke vojne opreme u Bjelorusiji

Vojni garnizon Tsel u Bjelorusiji počeo je nedavno gomilati vozila i vojnu opremu, kako se vidi na satelitskim snimkama tehnološke tvrtke Umbra. Ranije snimke koje je načinila tvrtka Maxar Technologies 16. srpnja pokazivale su samo 10 teretnih kamiona i pet autobusa unutar istog skladišnog prostora. U četvrtak je bjelorusko ministarstvo obrane priopćilo da će njihove snage održati zajedničke vojne vježbe s borcima Wagnera u blizini granice s Poljskom. ⚡️A new satellite image of the Wagner PMC camp in the Belarusian village of Tsel was taken today by the Umbra satellite and provided by Maxar Technologies. According to Maxar Senior Director Stephen Wood, the camp has grown significantly compared to the previous image taken on… pic.twitter.com/P6XxVXVDpe — FLASH (@Flash_news_ua) July 22, 2023  

U Bjelorusiji bi moglo biti oko 5000 plaćenika Wagnera

Broj plaćenika Wagnera koji se nalaze u Bjelorusiji mogao bi doseći oko 5000, tvrdi Andrij Demčenko, glasnogovornik Službe državne granične straže Ukrajine. “Na početku, kada su počeli ulaziti u Bjelorusiju, procjenjivalo se da ih je na stotine. S obzirom na to da dostupne informacije o predstavnicima privatnih vojnih kompanija, njihov broj sigurno je drugačiji i procjenjuje se da ih je oko 5000”, rekao je Demčenko na briefingu u subotu. About 5,000 Wagner Group mercenaries have been deployed to Belarus as of July 22, according to Andriy Demchenko, spokesperson for the State Border Guard Service.https://t.co/ZxYOzcYACg — The New Voice of Ukraine (@NewVoiceUkraine) July 22, 2023   Napomenuo je da toliki broj ruskih plaćenika ne predstavlja izravnu prijetnju Ukrajini, ali da je granična straža spremna za svaku situaciju. Dodao je da je stanje pod kontrolom. Dnevno.hr Image by Дмитрий Буханцов from Pixabay Read the full article

#ratuukrajini

[zoranphoto]

Došli u Dalmaciju i slikali račun u jednom kafiću: ‘Je li ovo najjeftinije mjesto na moru?’

NIJE SVE TAKO CRNO  Strani mediji danima ne prestaju pisati o visokim cijenama u Hrvatskoj, osobito na Jadranu. Skupo je sve, od smještaja, ležaljki na plažama, namirnica, piće u kafićima… Ipak, kako pišu novinari Radiosarajevo.ba, još uvijek možete pronaći mjesta koja će imati normalne i pristupačne cijene. Jedno takvo je mjesto Lovište na poluotoku Pelješcu. Iako ovo mjesto s manje od 200 stanovnika nije pretjerano popularna turistička destinacija, svatko tko se u tom mjestu odluči provesti odmor može pronaći prekrasne plaže i pristupačne cijene pića.  

Pivo jeftinije od tri eura

Tako ćete jednu kavu ćete u Lovištima platiti samo 1,40 eura, dok će vas popularna ‘nesica’ koštati samo 2 eura.  Želite li sok, cijene se kreću od 1,70 eura za Cedevitu, do 2,60 eura za Pago ili Oranginu. Povoljne su i cijene alkoholnih pića. Pivo od 0,5 litara košta 2,80 eura, dok će vas različite marke piva koštati od 2,70 do 3 eura. Jedna litra vina dođe 14 eura, a želite li nešto malo ekskluzivnije morat ćete izdvojiti od 22 eura do 24 eura. Kao što su novinari napisali, u moru kafića na popularnim destinacijama koji cijene dižu u nebesa, lijepo je vidjeti ovakvo mjesto koje neće otjerati svoje posjetitelje. Dnevno.hr     Read the full article

#cijene #dalmacija #hrvatska #turisti

[zoranphoto]

Europljani primili jasnu poruku islamista: ‘Mi smo pravi gospodari vaših gradova!’

Revolucije zla, poznate i kao revolucije tzv. arapskog proljeća, a u svojoj biti revolucije islamističkog ekstremizma sele se u Europu. Zbivanja u Francuskoj i neredi pokrenuti u povodu stradanja maloljetnika alžirskoga porijekla nisu slučajna, nego su odraz procesa koji se ispod površine odvijaju. Nakon poraza u arapskom svijetu islamistički ekstremisti svoje revolucije i djelovanje postupno prebacuju tamo gdje mogu djelovati – u Europu. Na Bliskom istoku i u muslimanskom svijetu odavno su raskrinkani kao instrument američke i europske politike “demokratskog intervencionizma”, koja je gotovo uništila regiju MENA-e (Bliski istok i sjeverna Afrika) i sada za njih ondje ima sve manje kisika. Stoga svoje djelovanje holding islamističkog terora prenosi onima koji su ga politički, obavještajno i vojno podržavali za vrijeme tobožnje demokratizacije Bliskog istoka – europskim silama i na europsko tlo. Usporedno, nastavlja se i imigrantska invazija na Europu kao druga strana iste medalje propale agende američke i europske revolucionarne transformacije arapskog svijeta. Ona nije uspjela u svome proklamiranom cilju i razotkrila se kao vođena pobuna najekstremnijih dijelova islamističkog terorizma. Arapski svijet ju je odbacio nakon teških materijalnih i ljudskih gubitaka koje je pretrpio, ali ona nastavlja proizvoditi programirane učinke prema Europi u cilju pokretanja stanovništva s Bliskog istoka prema europskim odredištima.

Teror se prenosi

Iako je agenda tobožnje demokratske transformacije Bliskog istoka doživjela krah, to ne znači da se od nje odustalo. U pogodnom trenutku ponovno će se aktivirati i ponovno pokušati njezina realizacija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. No za to vrijeme europske sile koje su vodile transformaciju Bliskog istoka uz pomoć revolucija koje su se iskazale kao  revolucije ekstremnih islamista u vidu povratnog učinka na svoje tlo u Europu dobivaju islamističke ekstremiste iz arapskog svijeta, koji se u skladu s provedenom “obukom” i po stečenom uvjetnom refleksu pozivaju na – demokraciju.     Stoga izvršitelji nereda na francuskim ulicama ovih dana na terenu uzvikuju islamističke poklike, a u medijima se pozivaju na demokraciju i potrebu zakonitog ponašanja francuske policije. Tu strategiju otvorenog iskazivanja islamističkog nasilja i istovremenog pozivanja na demokraciju koristit će sve češće u budućnosti jer im ona donosi veće učinke nego goli iskazi nasilja. Svojim pričama o demokraciji i potrebi demokratske kontrole postupanja francuske policije uz traženje veće inkluzivnosti i policije i društva u cjelini privlače liberalni i naivni dio francuske javnosti, koji potom iskazuje solidarnost s njihovim navodnim lošim položajem u francuskom društvu. A već same činjenice govore da im je uključenost u francusko društvo zajamčena. Tko stanovništvu arapskog porijekla brani da se prijavi u redove francuske policije, vojske ili žandarmerije. Nitko! Štoviše, primili bi ih raširenih ruku između ostaloga i iz potrebe političke korektnosti i tzv. pozitivne diskriminacije. Ali to, dakako, većini koja je pod sve većim utjecajem islamističkih ekstremista ne pada na pamet jednostavno zato što kao stanovnici već formiranih ekstremističkih teritorijalnih enklava u Francuskoj preziru državu u kojoj žive i u kojoj su mnogi od njih rođeni.

Učinak revolucije

U ovom trenutku vodeće europske sile na razne načine pokušavaju postići raspoređivanje pristiglih imigranata s Bliskog istoka u države članice Europske unije koje nemaju nikakve veze s onim što su one radile pokušavajući ih koristiti kao bazene iz kojih bi se probirala potrebna radna snaga. Tako je konačni učinak revolucija zla koje su se provodile na Bliskom istoku doseljavanje islamističkih ekstremista svojim mentorima u Europi i nastavak nesmiljene imigrantske navale na europske prostore. Uza sve zlo koje je počinila američka i europska agenda demokratske transformacije Bliskog istoka kroz revolucije tzv. arapskog proljeća, ona je poslužila i Rusima kao preludij za njihovu agresiju na Ukrajinu. Zato su i podržali rezoluciju kojom je agenda pokrenuta na summitu G8 i prešutno pristali na pokretanje kaosa od američke i europske politike, a u zamjenu su tada dobili bianco suglasnost Zapada za obračun s Čečenijom. Nakon toga su se ugurali i u ratna razračunavanja tih bliskoistočnih revolucija svojom vojnom intervencijom u Siriji, a potom su sve to iskoristili kao opravdanje svoje agresije na Ukrajinu. Ono što se ovih dana zbiva u Francuskoj rezultat je oholosti europske politike, odnosno politike vodećih europskih sila, prije svega Francuske i Njemačke koje su još uvjerene da mogu organizirati i kontrolirati islamističke revolucije na Bliskom istoku pod krinkom nametanja demokracije, a da im se to ne obije o glavu. Upravo suprotno, islamistički ekstremizam potaknut tim demokratskim revolucijama, a sada razjaren gubitkom pozicija u arapskom svijetu, svoje novo polje djelovanja vidi u Europi. Njihove baze postaju otprije provjerena uporišta holdinga islamističkog terora u odmetnutim enklavama u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj s doseljenicima iz arapskog svijeta u kojima se praktički ne priznaje zakonodavstvo tih država i u koje policija može ulaziti samo u specijalno organiziranim operacijama, nerijetko samo uz uporabu specijalnih postrojbi.

Upitne vrijednosti

Očito, neizbježan je trend jačanja islamističkog ekstremizma na tlu Europe u svojim sve perfidnijim oblicima djelovanja, redovito uz pozivanja na demokratske vrijednosti država čije zakonodavstvo i državni ustroj zapravo prezire. Takvom razvoju zbivanja pogoduje vizija potpuno liberaliziranog gospodarstva i posljedično ekstremno liberalnog društva na samoj granici dezintegracije socijalne strukture i materijalnog uništenja sve većeg kruga građana, uz zatiranje svih moralnih, kulturoloških i vjerskih vrijednosti zajednice i na kraju uništenja same nacionalne države. U toj viziji ljudi su samo brojevi iz financijskih bilanci koje ne razlikuju nacije i vjere. I baš zbog toga, upravo suprotno od onoga što propovijedaju liberalni apostoli, takve vizije gospodarstava i društva izvor su nacionalnih i vjerskih sukoba i ratova. Jednostavno zato što se primjerice u Njemačkoj njemačkog radnika od Sirijca razlikuje samo po tome što se Sirijcu za isti rad može platiti manje i time ga se na tržištu rada staviti u povlašteni položaj prema njemačkom radniku, kojemu će na kraju cijenu njegova rada prilagoditi onoj postignutoj na imigrantskom radniku. Kako god to političko čudovište vođeno globalizacijskim procesima nazivali, neoliberalizmom, korporativnom diktaturom ili vladavinom ekstremnog centra, koji je uništio tradicionalnu europsku ljevicu i desnicu, potpuno je sigurno da će, nastavi li svoj sumanuti pohod, udaviti Europu i na prijelazu političkih epoha ugurati je u civilizacijske sukobe i ratove. Jer tako postavljen sustav u neprestanoj je eksternoj potrazi za novom, još jeftinijom radnom snagom i novim tržištima za svoje financijske usluge i robu po mjeri u kojoj domaća populacija, pritisnuta obaranjem prihoda i socijalne sigurnosti, ima sve manju potrošačku sposobnost.

Tvrdi pristup

Osvajanje novih tržišta i jeftine radne snage osigurava se mekim nastupom zavođenja obećanim bogatstvom i vezanjem zaduživanjem ili pak, tvrdim pristupom – liberalnim revolucijama, ratovima i razaranjima država, jer samo iz upropaštenih državnih tvorevina može se pribaviti radna snaga koja neće pitati za cijenu rada i samo na njihovim zgarištima može se osigurati neometan i nereguliran ulazak svog kapitala uz potiskivanje drugih konkurentskih aktera. To je uz osiguranje energenata i pravaca njihove dopreme sekundarni cilj svih bliskoistočnih ratova proteklih desetljeća. Islamistički ekstremizam koji se dočepao Europe šalje poruku: “Mi smo ovdje, dovela nas je politika koja nas treba i koja će nas stoga i štititi.” U međuvremenu je razrađen i sustav “skladištenja” imigranata po svim državama članicama EU-a pod maskom borbe protiv imigrantske krize koja ne postoji jer je zapravo riječ o organiziranom transferu stanovništva s bliskoistočnih i afričkih prostora u Europu. Imigrantsko nasilje u vlastitim državama danas je teško prikrivati uskraćivanjem podataka o porijeklu počinitelja, ali se sada pokušavaju prikriti motivi počinitelja pa se prikazuje da je riječ o mladenačkom iživljavanju ili postupcima psihički nestabilnih osoba. Uglavnom, motivi počinitelja sada su po policijskim izvješćima u najvećem broju slučajeva nepoznati. Nakon divljačkih napada četvorice bliskoistočnih migranata na građane njemačkog Amberga u siječnju 2019. njihovi motivi su također ostali nepoznati. Ovih dana je Francuska ponovno gorjela zbog stradanja maloljetnika alžirsko-marokanskog porijekla za trajanja policijske kontrole. No, prisjetimo se, bliskoistočni imigranti su jednako tako divljali Francuskom i za Svjetskog nogometnog prvenstva krajem prošle godine.

Izlika za divljanje

Nakon divljanja po Parizu, Montpellieru i drugim francuskim i belgijskim gradovima u povodu pobjede ili poraza marokanske reprezentacije krajem 2022., bliskoistočni imigranti upriličili su potom u novogodišnjoj noći masovne fizičke napade razbijanja i paljevine po njemačkim gradovima. Njemački gradovi doslovno su gorjeli u pokazivanju moći bliskoistočnih doseljenika i ekstremnog islamizma koji prakticiraju. Poslana je poruka njemačkim građanima tko su pravi gospodari njemačkih gradova. Kao i obično, njemačka policija, politički zastrašena, reagirala je suzdržano i praktički dopuštala nasilje do određene razine. Povod, čini se, uopće nije bitan. Važno ga je samo pronaći i iskoristiti za iskazivanje nasilja i vlastite moći u društvu. Islamistički ekstremisti koji se skrivaju iza tobože spontanih izljeva nezadovoljstva po uzoru na revolucije “arapskog proljeća” osjećaju se stoga kao kod kuće dok se europskim gradovima šire neredi, ulično nasilje i palež, pokrenuti raznolikim i nerijetko nebitnim ili čak potpuno neadekvatnim povodima kao što je proslava uspjeha marokanske nogometne reprezentacije ili pak proslava Nove godine. Islamističke revolucije sele se u Europu, a pritisak terora islamističkih esktremista sada se širi i po opsegu i ne zadovoljava se više povremenim akcijama bombaša samoubojica ili smrtonosnim napadima na policiju i građane, nego se islamističko i imigrantsko nasilje pokušava instalirati  kao dio svakodnevnog života europskih građana na koje se oni jednostavno moraju naviknuti i prihvatiti ga kao novu stvarnost, kao novo normalno nakon kojega više nema povratka na staro. Tako se cijela europska socijalna struktura nasilno, ali suptilno pokušava integrirati u islamističku sliku svijeta. To je prava pozadina naizgled spontanih nereda na ulicama europskih, prije svih francuskih i njemačkih gradova. Nikakve spontanosti tu nema, nego samo vrhunske organizacije. Kada bliskoistočni migranti, tobože slaveći nogometne pobjede Maroka na Svjetskom prvenstvu, u prosincu pokrenu orgije nasilja i paleža u Montpellieru i na ulicama Pariza ili tobože slaveći Novu godinu, tuku, demoliraju i pale po njemačkim gradovima, tada je poruka holdinga islamističkog terora – na ovo se morate naviknuti, više niste samo vi gospodari ove zemlje, a mi vas integriramo u svoj svijet.

Naivno opravdanje

Stradanje maloljetnog prekršitelja francuskih zakona alžirskog porijekla pri intervenciji francuske policije bilo je povod koji islamistički ekstremisti jednostavno nisu mogli propustiti. Pritom oni koji naivno opravdavaju reakcije na policijsko postupanje koje je završilo smrću prijestupnika zaboravljaju da su identični neredi pokretani i svega pola godine ranije u prigodama proslave pobjeda reprezentacija arapskih država na Svjetskom prvenstvu ili proslave Nove godine. Širenje islamističkog nasilja islamistički terorizam u svom pohodu na Europu i u očitom pokušaju destabilizacije europskih država i njihove integracijske strukture Europske unije posljednjim napadima pokazao je kako može istodobno udarati smrtonosnim terorističkim udarima, ali i masovnim kapilarnim nasiljem nižeg intenziteta preko ljudi, i to jednako putem terorista ubačenih u Europu imigrantskim rutama kao i preko državljana napadnutih država. Ništa nije slučajno. Takvim hibridnim terorističkim pritiskom u biti se želi postići stvaranje Europe na sliku i priliku bliskoistočnog kaosa, dok Europa s druge strane, zahvaljujući monstruoznim vizijama strateški projektirane migracije bliskoistočnog stanovništva na europske prostore i geopolitičkim procesima koji se oko takve neprirodne imigracije odvijaju, postupno postaje dio bliskoistočne socijalne, etničke, vjerske i sektaške patologije. Odgovor može biti samo integracija sigurnosnih sustava članica Europske unije u cilju efikasne reakcije na hibridne udare islamističkoga ekstremizma.

‘Fundamentalisti ne žele raditi’

Potvrđuju se riječi iz kontroverznog intervjua koji je 9. rujna prošle godine dao australski samoproglašeni imam, Mohammad Tawhidi, kada je na pitanje jesu li ekstremisti postali jači ili je Zapad postao slabiji odgovorio: “Ja tvrdim da je na djelu jedno i drugo. Kažem da ste u krizi. Išli ste u muslimanske zemlje kako biste uvodili demokraciju, a uvozili ste smeće koje su muslimanske zemlje htjele strpati u zatvor i izolirati od društva. Otišli ste, a uvezli ste ih kao jeftinu radnu snagu. No ti islamistički ekstremisti ne žele raditi. Oni žele besplatnu socijalnu pomoć pa nemaju vremena raditi. Pogledajte stoga Poljsku koja nema problema s islamističkim ekstremizmom. Ni jedan teroristički napad nije zabilježen u Poljskoj. U trenutku kada osjete da problem postoji, odmah ga eliminiraju.”

‘Islamisti osjećaju prezir prema nama’

Čelnik njemačkog policijskog sindikata DPolG (Deutsche Polizeigewerkschaft) Rainer Wendt poručio je: “Glasnogovornik savezne vlade mora razjasniti ovaj slučaj. Uvijek se govori – motivi počinitelja su nepoznati. Dopustite mi izreći njihov motiv. To je duboki prezir prema našoj državi i ljudima koji žive u njoj. Motivi počinitelja u ovom slučaju moraju biti razjašnjeni, oni ne smiju biti pušteni nego protjerani u svoje države.” Događa se zapravo upravo suprotno od onoga o čemu govori europska politička elita. Nijemci, Francuzi i ostali europski građani se polako, ali sigurno navikavaju na islamističko nasilje koje demonstrativno eskalira kada gospodari migracije stanovništva s područja Bliskog istoka prema Europi i njihovi suradnici iz svijeta islamističkog ekstremizma odluče da Nijemcima ili Francuzima treba pokazati kako oni više nisu jedini gospodari svojih država i kakvom se načinu života u budućnosti u vlastitim zemljama moraju prilagoditi i na koncu ga prihvatiti kao svoj. Tako se ne provodi tobožnja integracija migranata u europska društva nego su se ona prisiljena prilagođavati njima. Dnevno.hr Image by Syahdan Cahya Nugraha from Pixabay Read the full article

#europa #islamizam #ratuukrajini

[zoranphoto]

Bijes i ogorčenje rastu, iz Slavonije pljušte optužbe: ‘Ljudi za ovo ne znaju, toga nema u medijima’

Nakon oluje koja je poharala slavonska sela i zagrebačko područje, strasti se ne smiruju. Kritike upućene vladajućima sa svih strana, ne jenjavaju. Tako je na Facebooku na stranici Cibalae osvanula objava u kojoj mole da se dijeli, kako bi cijela Hrvatska vidjela sve, čega, kako kažu, nema u medijima. Objavu prenosimo u cijelosti:

‘Naša vlast nakon katastrofe slavi dan grada’

“Sela su nam razorena jer je preko njih prešao uragan 4. kategorije s vjetrovima preko 180 km na sat a na udare preko 200 km/h. U svim državnim medijima spominje se samo Zagreb gdje je puhalo oko 100 na sat. Naša vlast u Vinkovcima nakon ove katastrofe slavi dan grada, peku ćevape, prave koncert i prave svečani doček za premijera u odijelima i kravatama potpuno bez ikakve empatije prema ovom jadnom narodu. Ovo su fotografije Cerne čiji je načelnik Josip Štorek pozvao danas sve da dođu pomoći. Mnoga druga sela su također kao Cerna a mnoga i gora ali toga nema u medijima i ljudi za ovo ne znaju. U selima nema struje već 4 dana i ljudi su prepušteni sami sebi. Podijeli ovo da dođe do Zagreba i dalje, Vinkovci u srcu”, stoji u objavi.    

‘HDZ je uništio i opljačkao Slavoniju’

Osim te, na stranici se pojavila i objava u kojoj stoji da je “HDZ uništio i opljačkao Slavoniju”. “Tuga slavonskog seljaka. HDZ uništio i opljačkao Slavoniju. Bogatstva Slavonije kradu i prodaju za 1 cent, tvornice su pokrali i prodali za 1 kunu. Poljoprivrednike su uništili prekomjernim uvozom robe upitne kvalitete po dampinškim cijenama. Oluja mu uništila ambare i usjeve, država mu ubija živu stoku, a meso u zamrzivačima se kvari jer nema struje. Krovovi kuća su im razoreni i mnogi nemaju odgovarajućeg crijepa da ih pokriju. Mnogi stari ljudi ne mogu ni na tavan a kamoli na krov a nema nikoga da im pomogne. Bogu za plakati”, napisano je u drugoj objavi.         Dnevno.hr Foto : facebook Read the full article

#hrvatska #kritike #slavonija

[zoranphoto]

Nevrijeme u Srbiji, na udaru Zlatiborski, Moravački, Raški, Rasinski okrug...

Olujno nevrijeme pogodilo je danas popodne veliki dio Srbije.   Nevrijeme je između ostalog zahvatilo Zlatiborski okrug, Kopaonik, Moravički okrug, Raški i Rasinski okrug, a upozorenje je izdao Republički hidrometeorološki zavod za Toplički i Niški okrug. Jaki pljuskovi na području Moravačkog okruga sa grmljavinom i ledom i olujnim vjetrovima koja se širila prema Kraljevu i jugu Šumadije. Tuča i jak vjetra  uništili su vjetrobranska stakla i drveća a graađni su prijavljivali i štetu na krovovima kuća.  U Leskovcu padala je jaka kiša praćena ledom . Jako olujno nevrijeme pogodilo je poslje 16 sati i Čačak i okolna kablarska sela u podnožju planine Jelice . Krupan led nanio je i veliku štetu na poljoprivrednim usjevima prenosi politika.rs Zoran / TV Wien     Read the full article

#nevrijeme #srbija

[zoranphoto]

Gospođa Vera začepila usta svima koji pljuju ‘paradajz’ turiste: Cijela Srbija bruji o njezinim riječima

Gospođi Veri s Twittera ovog su ljeta “pale rolete” na oči kada je ponovno na portalima ugledala pojmove “paradajz turist” i “pašteta turist”.  Vani je vruće, cijene divljaju kao nikad, a onda si neki ljudi uzimaju za pravo da vrijeđaju one koji si jedva jedvice uspijevaju priuštiti tjedan dana ljetovanja jer ne troše kao da nema sutra. Uzela je bijesna Vera tipkovnicu u ruke pa prosipala sav svoj gnjev, što su naravno prenijeli srbijanski mediji. A ima li Vera pravo ili ne, prosudite sami, jer prenosimo sve što je poručila: “Domaćini ih se gade, najradije bi da im ne dolaze nikako. Mrze ih kad rašire peškire, a ne legnu ispod suncobrana i ne izležavaju se po ležaljkama (može za 20 eura, a nađe se i za 15) koje su za njih prostrli domicilni poduzetnici zauzimajući cijelu plažu i more uz nju, i kamenčiće i pijesak i stijene, koje je stvorio baš njihov deda i sve to tu i postoji isključivo da bi oni zaradili; opće dobro je glupost koju je izmislila bijedna sirotinja.

Neopisivo uvredljiva mržnja

Bijesno komentiraju: Oni (tzv. paradajz turisti) ‘NEĆE dati 15 eura… guraju svoje peškire, ostaju cijeli dan na plaži s torbama hrane i frižiderom’. Neopisivo mi je uvredljiva ta mržnja prema ljudima koji imaju malo para, obično s mukom skupljenih, ali veliku želju da budu s djecom ili bez njih blizu mora 10-ak dana. Ti turisti nikom nisu ukrali to malo para, nikog ne diraju, nikog ne vrijeđaju ni povređuju, nisu kriminalci. Istina je da poneko galami, nepristojno se stiska uz vas, voli da dijeli svoj muzički ukus s ostalima ne pitajući za dozvolu, ali takvih uvijek i svuda ima, u mom susjedstvu, na bezmornom terenu, i to više nego što bih voljela, a siromaštvo im nije životni predznak. Siromaštvo se ovim posjetiocima morskih krajeva, ipak, uzima kao smrtni grijeh, na njih se gleda kao na zločince bez presedana. ‘Paradajz turisti’ svakodnevno povrjeđuju sitne duše poštenog domaćina, njegova očekivanja da brzo i lako zaradi na onome što mu je (slučajno) dato rođenjem na takvom geografskom položaju, koje, čini se, i postoji na ovom svijetu upravo da bi on zaradio novac.     Nije to najveći problem, niti moj niti sadašnjeg društva, i nisam ni sigurna zbog čega se uznemirim kad čitam svu tu gorku pljuvačku izlivenu po našim spremačicama, vozačima, radnicima na građevinama, osiromašenoj srednjoj klasi i ostalima kojima je put na more teško dostižan, a tako željen cilj za kratko ljeto u dugačkoj mučnoj godini, u sumornoj i mučnoj Srbiji.” Dnevno.hr Image by Studio_Iris from Pixabay       Read the full article

#cijene #turisti

[zoranphoto]

Ovog ljeta oborena četiri klimatska rekorda. Znanstvenici strahuju: ‘Najgori scenarij već se ostvaruje’

Serija klimatskih rekorda vezanih za temperaturu, toplinu oceana i antarktički morski led zabrinula je mnoge znanstvenike, koji tvrde da je brzina njihovih promjena i vremenski raspored “bez presedana”. Prema podacima UN-a, opasni toplinski valovi u Europi bi mogli oboriti nove rekorde, piše BBC.   U ovom trenutku je teško odmah povezati ove događaje s klimatskim promjenama jer su vremenski uvjeti, kao i oceani, vrlo složeni. Iako su studije u tijeku, znanstvenici već strahuju da se neki od najgorih scenarija već ostvaruju. “Ne mogu se sjetiti sličnog razdoblja kada su svi dijelovi klimatskog sustava obarali rekorde ili bili izvan normalnih granica”, objašnjava Thomas Smith, geograf za okoliš na Londonskoj školi ekonomije. “Svijet je sada na nepoznatom teritoriju zbog globalnog zatopljenja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i topline od prvog El Niña od 2018. godine”, kaže Paulo Ceppi, predavač klimatologije na Londonskom Imperial Collegeu.

‘Stvari se neće ohladiti’

Ovog ljeta oborena su četiri klimatska rekorda,  najtopliji dan ikad zabilježen, najtopliji lipanj globalno, ekstremni valovi topline u moru i rekordno niski antarktički morski led. Najtopliji dan ikad zabilježen na svijetu dogodio se u srpnju, oborivši rekord iz 2016. godine. Prosječna globalna temperatura je 6. srpnja prvi put premašila 17 stupnjeva Celzijevih, dosegnuvši 17,08 stupnja Celzijevih.     “Ljudi su 100 posto odgovorni za ovaj uzlazni trend”, uvjerena je klimatologinja Friederike Otto s Imperial College u Londonu. “Ako me nešto iznenadilo ovog ljeta, to je što smo obarali rekorde u lipnju jer El Niño utječe na klimu pet ili šest mjeseci nakon početka”, kaže dr. Smith. El Niño je najmoćnija prirodna klimatska fluktuacija na svijetu koja donosi topliju vodu na površinu u tropskom Pacifiku, gurajući topliji zrak u atmosferu. Obično povećava globalne temperature zraka. Prosječna globalna temperatura u lipnju ove godine bila je 1,47 stupnja Celzijevih iznad tipičnog lipnja u predindustrijskom razdoblju.

Image by Engin Akyurt from Pixabay Na pitanje jesu li znanstvenici mogli predvidjeti ovo ljeto prije 10. dr. Smith kaže da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali manje dobri u predviđanju sljedećih 10 godina. “Modeli iz 1990-ih uglavnom su nas postavili tamo gdje smo danas. Ali znati kako će sve točno izgledati sljedećih 10 godina bilo bi vrlo teško”, kaže on. “Stvari se neće ohladiti”, dodaje.  

Led na rekordno niskim razinama

Prosječna globalna temperatura oceana oborila je rekorde za svibanj, lipanj i srpanj te se približava najvišoj zabilježenoj temperaturi površine mora, koja je zabilježena 2016. godine. Međutim, posebno su alarmantne ekstremne vrućine u sjevernom Atlantiku. “Nikad prije nismo imali toplinski val na ovom dijelu Atlantika. Nisam očekivala ovo”, kaže Daniela Schmidt, profesorica znanosti o Zemlji na Sveučilištu u Bristolu. U lipnju su temperature uz zapadnu obalu Irske bile između 4 i 5 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka, što je Nacionalna oceanografska i atmosferska uprava klasificirala kao kategoriju 5 toplinskog vala, ili “izuzetno ekstremno”. “Izravno povezivanje ovog toplinskog vala s klimatskim promjenama je složeno, ali ta istraživanja su u tijeku”, kaže prof. Schmidt dodajući kako je jasno da se svijet zagrijao, a oceani su apsorbirali većinu te topline iz atmosfere. “Naši modeli imaju prirodne varijacije, a i dalje se pojavljuju stvari koje nismo predvidjeli, ili barem još ne”, dodaje ona. Ona naglašava utjecaj ove topline na morske ekosustave, koji proizvode 50 posto svjetskog kisika. “Kada govorimo o toplinskim valovima, ljudi obično misle na umiranje drveća i trave. Atlantik je pet stupnjeva Celzijeviuh topliji nego što bi trebao biti – to znači da organizmi trebaju 50 posto  više hrane samo da normalno funkcioniraju”, kaže ona. Područje prekriveno morskim ledom u Antarktici je na rekordno niskim razinama za srpanj. Nedostaje područje otprilike deset puta veće od Velike Britanije u odnosu na prosjek od 1981. do 2010. godine.

Image by Angie Agostino from Pixabay Zvona za uzbunu zvone znanstvenicima dok pokušavaju razumjeti točnu vezu s klimatskim promjenama. Znanstvenici su vjerovali da će globalno zagrijavanje u nekom trenutku utjecati na antarktički morski led, ali do 2015. godine on je odstupao od globalnog trenda drugih oceana, kaže dr. Caroline Holmes. “Možete reći da smo pali s litice, ali ne znamo što je na dnu litice”, kaže ona. “Čini mi se da nas je iznenadila brzina kojom se dogodilo. To definitivno nije najbolji mogući scenarij koji smo promatrali – bliže je najgorem mogućem”, kaže ona. Znanstvenici kažu da možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina odmiče i kako ulazimo u 2024. godinu. Ali bilo bi pogrešno nazvati ono što se događa “klimatskim kolapsom” ili “nezaustavljivim zagrijavanjem”, upozorava dr. Otto. Ulazimo u novo razdoblje, ali “još uvijek imamo vremena osigurati budućnost za mnoge”, objašnjava ona. Dnevno.hr Image by Nicola Giordano from Pixabay Read the full article

#klimatskepromjene

[zoranphoto]

Kaos na povratku - kilometarske gužve u Austriji

NISU SAMO GUŽVE U HRVATSKOJ   Kao što su strahovali stručnjaci ÖAMTC-a, u subotu rano ujutro došlo je do prometnih gužvi i prepreka na glavnim pravcima u Austriji.   Dva tjedna nakon što su u cijeloj Austriji počeli praznici, mnogi su već odradili ljetni odmor . Očekujuće duge gužve bile su u subotu na austrijskim autocestama i u susjednim zemljama. Fokus gužvi u Austriji bio je u Tirolu na putu Fernpass (B179) između Füssena i Nassereitha i na Brenner autoputu (A13) prije naplatne kućice Schönberg. U Salzburgu je savjetnik za prometne gužve ÖAMTC-a Herbert Thaler izvijestio o dugim kolonama na autocesti Tauern (A10) koja se kreće prema jugu ispred gradilišta između Hüttaua i Flachaua i ispred naplatne postaje St. Michael.  U Koruškoj su putnici morali čekati više od sat vremena ispred tunela Karavanke (A11) kako bi krenuli prema Sloveniji. Na prilazu Velikoj nagradi Formule 1 u Budimpešti, nekoliko nesreća na Ost Autobahnu (A4) u području gradilišta Bruck an der Leitha-Bruckneudorf dovelo je do zaostatka od više od sedam kilometara. Gužve tek dolaze   Na prilazu Formuli 1 u Mađarskoj kolona M1, spoj Nickelsdorf-Budimpešta, bila je više od 35 kilometara ispred nekoliko gradilišta, uz povremene zastoje. U Sloveniji su kolone na A1  više od deset kilometara. U Bavarskoj, "Flying Eye" iz ÖAMTC partnerskog kluba ADAC (Staufavier) izvijestio je o više od 15 kilometara prometnih gužvi prema Münchenu na A8 nakon nekoliko nesreća u području Chiemsee javlja Heute "Sljedeći vikend, početak praznika u Bavarskoj i Baden-Württembergu, glavne rute prema jugu bit će podložne još većem prometu", zaključuje Herbert Thaler, savjetnik za prometne gužve ÖAMTC-a.   Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

#austrija #gužve #njemačka #slovenija

[zoranphoto]

Policija zaplijenila 5,3 tone kokaina kod Sicilije u rekordnom pronalasku

PALERMO - Talijanska financijska policija pronašla je tijekom akcije u Sredozemnom moru pakete s više od 5,3 tone kokaina procijenjene tržišne vrijednosti od oko 850 milijuna eura. Pet osoba također je uhićeno tijekom opsežne operacije na jugozapadnoj obali Sicilije, izvijestila je financijska policija u četvrtak navečer. Rečeno je da je to najveća zapljena kokaina ikada izvedena na talijanskom teritoriju. Istražitelji su nevjerojatnim naporom uspjeli udariti na međunarodnu trgovinu drogom. Tijekom izviđačkih letova snage u zraku primijetile su kako se jedan ribarski kuter upadljivo približava trgovačkom brodu kojeg su promatrali nekoliko dana u akvatoriju. Ribarski brod otplovio je s obale Kalabrije, stoji u priopćenju financijske policije. U srijedu rano ujutro, istražitelji su tada primijetili kako su brojni paketi doneseni na palubu trgovačkog broda i odmah bačeni u vodu dok se ribarska koćarica približavala, kako bi ih pokupila posada manjeg broda. Naknadnim pristupom financijske policije pronađena je veća količina droge - uhićena su dva Tunižana, Talijan, Francuz i Albanac. Trgovački brod je ispraćen u pratnji mornarice do luke Palermo (Sicilija). U Sredozemlju uvijek iznova ponekad dolazi do spektakularnih otkrića droga. Posljednjih je mjeseci talijanska financijska policija više puta uspjela zaplijeniti tone droge.  Izvor : APA Image by Eszter Miller from Pixabay Read the full article

#droga #italija #sicilija #zapljena

[zoranphoto]

Još jedna žrtva stravičnog nevremena, stradao dječak: ‘Kucao je teti na prozor i samo se srušio’

Jedno dijete je poginulo, a najmanje pet osoba spašeno je u petak navečer u Novom Sadu koji je, drugi dan zaredom, pogodilo jako olujno nevrijeme. Dječak J.V. (12) pronađen je mrtav, a jedan od susjeda posvjedočio je da je 12-godišnjak kucao tetki na prozor i najednom se srušio: “Potrčali smo da mu pomognemo, ali nije mu bilo spasa. Živi nekoliko ulica dalje s roditeljima. Na tijelu nije imao vidljive ozlijede”.

Stradao od strujnog udara?

Kako saznaje Telegraf.rs, liječnici Hitne pomoći su u 21:45 sati konstatirali smrt, a naređena je obdukcija. Još nije poznato kako je dijete stradalo. Istragu vodi Više javno tužiteljstvo u Novom Sadu, a neslužbeno se doznaje da je uzrok smrti strujni udar.

Proglašena izvanredna situacija

Prema dosadašnjim izvješćima lokalnih medija i snimkama na društvenim mrežama, sretne su okolnosti da u jučerašnjem nevremenu nije stradalo više ljudi jer je u novosadskom naselju Detelinara vjetar srušio kran s obližnjeg gradilišta koji je pao na tri susjedne zgrade i oštetio više stanova.     Centar Novog Sada. Na kraju snimka se vidi kako se podiže deo krova…#novisad #nevreme #oluja #srbija pic.twitter.com/GLhGSZKF9D — Radio 021 (@Radio021) July 21, 2023   Novi Sad teško je pogođen olujnim nevremenom i u srijedu navečer, zbog čega su gradske vlasti jučer proglasile izvanrednu situaciju. Komunalne službe nisu stigle otkloniti sve posljedice prekjučerašnje oluje, a jučerašnja je donijela nove velike štete. Ulice su zakrčene polomljenim granama, dok su brojni automobili oštećeni oborenim drvećem. Mnogi dijelovi grada su bez struje. Dnevno.hr Read the full article

#nevrijeme #NoviSad #srbija

[zoranphoto]

Hajduk šokirao Dinamo, pobjeda za Bijele na Maksimiru: Petković promašio penal

Počela je nova sezona HNL-a, a na premijeri prvenstva i u najvećem hrvatskom derbiju nogometaši Hajduka su nakon preokreta, na maksimirskom stadionu, svladali Dinamo 2-1 (0-1). Dinamo je poveo u 35. minuti kada je strijelac bio Bruno Petković. Preokret je uslijedio u nastavku susreta. Marko Livaja je izjednačio u 74. minuti, dok je Rokas Pukštas u 93. zabio za 2-1 i pobjedu Hajduka. Dinamo je bolje otvorio utakmicu te se nije dugo trebalo čekati na prvi opasan udarac prema splitskim vratima. Martin Baturina je u petoj minuti dobro ciljao s 17-18 metara, ali je vratar Hajduka Lučić odbio loptu u korner.

Velika pobjeda

Nakon uvodnog pritiska aktualnog prvaka Dinama gosti iz Splita su se oslobodili iz tog obruča te su i oni počeli prijetiti. Prvo je glavom pokušao Mlakar, a potom je slab udarac uputio Benrahou. Uslijedila je potom ponovno dominacija Dinama koji je stisnuo Hajduk, pleo je mrežu oko suparnika i Splićani nisu uspjeli izdržati taj dio igre bez primljenog gola. Dinamo je poveo u 35. minuti nakon što je Mišić ukrao loptu Livaji, a potom je Špikić asistirao za pogodak kojeg je potpisao Bruno Petković. Do kraja prvog dijela mogao je Dinamo povećati prednost, ali je vrlo dobar udarac Ristovskog prošao pored vratnice. Vrlo mirno se igralo u uvodnih dvadeset minuta drugog poluvremena kada je Dinamo dobio savršenu priliku za povećanje vodstva. Mlakar je u svom šesnaestercu srušio Moharramija, a u 65. minuti je Petković namjestio loptu na bijelu točku. No, pucao je strijelac prvog gola mlako i slabo, Lučić je obranio njegov udarac i spriječio 2-0 domaćina.     Premda Hajduk u nastavku nije izgledao nimalo opasno uspio je u 74. minuti kazniti prethodni promašaj Petkovića. Bila je to majstorija Marka Livaje koji je pred vratima Dinama, držeći Livakovića na leđima, čekao pad lopte s velike visine. Odlično je obavio primanje i efektno zabio pored vratara Dinama koji je vrlo slabo reagirao u ovoj situaciji. Nakon što je Livaković sjajno obranio udarac splitskog pojačanja Odjidja-Ofoea u 86. minuti, Hajduk je pogodak vrijedan tri boda dao u 93. minuti. Nakon kornera odlično je reagirao Rokas Pukštas i zakucao loptu u mrežu za slavlje Splićana. U subotu od 18.45 sati na Rujevici igraju Rijeka i Rudeš, dok će se u 21 sat sastati Osijek i Slaven Belupo na otvaranju novog stadiona, Opus Arene. U nedjelju od 18.45 sati igraju Gorica i Varaždin te od 21 sat u posljednjem dvoboju prvog kola Lokomotiva i Istra 1961. Dinamo- Hajduk 1:1 Dinamo: Livaković – Moharrami, Ristovski, Šutalo, Ljubičić – Mišić, Bulat – Špikić, Baturina, Ivanušec – Petković Hajduk: Lučić – Sigur, Šarlija, Ferro, Melnjak – Pukštas, Krovinović – Sahiti, Benrahou, Mlakar – Livaja Dnevno.hr Foto : HNK Hajduk Split Read the full article

#dinamo #hajduk #nogomet #sport